Županijska smotra ART DIZAJN 2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   I ove godine održat će se Županijska smotra Art dizajn učenika srednjih škola Zadarske županije.
   Dozvoljeno je sudjelovati s više radova u različitim tehnikama. Učenici slobodno mogu koristiti kako tradicionalne tako i suvremene tehnike konceptualne prirode.
   Svi radovi moraju imati napisano ime i prezime učenika, školu, razred, ime i prezime mentora, naziv i tehniku rada. Svaka škola dužna je dostaviti kompletan popis radova s gore navedenim podacima.


   Sve radove treba dostaviti u Školu primijenjene umjetnosti i dizajna do utorka 31. ožujka 2020.
   Otvaranje izložbe uz prigodni program bit će 28. travnja 2020. u 12 sati u crkvi Sv. Dominika.

   Tema ovogodišnje smotre je: SMRT – UMJETNOST ŽIVOTA

    U bilo kojoj umjetnosti, likovnoj, glazbenoj, književnosti … želimo li postići jak emotivni utisak koristit ćemo se – kontrastom. Kontrast likova/pojmova/slika mora svojom suprotnošću isticati odlike onog drugog.
   Kako u umjetnosti, tako i u životu! Definicija samog života širok je pojam i veliki izazov. Međutim, u usporedbi sa svojim kontrastom – definicija života sama se nudi: život je suprotnost smrti! Rječnik Simbola kaže: „Smrt označuje apsolutni svršetak nečega stvarnog: čovjeka, životinje, biljke, prijateljstva, savezništva, mira, epohe." Pričamo kako o materijalnom kraju tako i o psihičkom. Smrt je svakodnevno u našem govoru; „umiremo od smijeha" ili se ,nasmrt dosađujemo' pa ipak od same teme smrti zaziremo. Ili kao što je rimski filozof Seneka rekao: „Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti."
Odnosi li se ta misao posebice na današnje vrijeme u kojemu je život poprimio i virtualnu dimenziju u kojoj je sve idealno i onako kako nije u stvarnosti. Odnosi li se ta misao na ljude koji svojim objavama lažnih života i s lažnim dijelovima tijela utječu na mlade koji tek poimaju stvarni život, a taj život se kosi s onim virtualnim s kojim ga uspoređuju? Je li ovo društvo svjesno razloga smrti tolikih ljudi, životinja, gradova, država pa i čitavih ekosustava danas? Boji li se ovo društvo iskrenosti, realnosti, starosti, odgovornosti i u konačnici samog života?
   Tema smrti u umjetnosti postoji od kada postoji sama potreba za umjetnosti. Srednji vijek, primjerice, nije se bojao smrti. Slikale su se takozvane „vanitas" slike kojima bi se upozoravalo na ispraznost života koje, uz blagodati života, prikazuju i razne simbole uvenulog cvijeća, svijeće koja gori, instrumenata (za onoga koji je „odsvirao svoje"?) uz neizostavnu lubanju kao osnovni Memento mori. Massacio radi Sveto Trojstvo s porukom pokojnika; „Io Fui Gia Quel Che Voi Siete E Quel Ch' Io Sono Voi Ancor Sarete" (Ja sam bio ono što ste sad, a ono što sam ja vi ćete tek biti), Peter Breughel stariji slika ,Trijumf smrti', u kiparstvu se rade skulpture raspadajućih tijela, u crkvama se nižu Povorke mrtvaca (Dance Macabre), u Češkoj se čak ukrašava crkva s kostima nekoliko desetaka tisuća ljudi (Kostnice v Sedlci), Goya istražuje strahote rata, barok još nudi kazališne predstave moralizatorske prirode, a onda slijedi crescendo u obliku svjetskih ratova u kojima smrt dobiva jezovitu dimenziju u milijunskim brojkama. Ta smrt donosi razna umjetnička djela njemačkih ekspresionista, realnog Otta Dixa, tužne Käthe Kollwitz, sarkastičnog Jamesa Ensora, depresivnog Edvarda Muncha, tjeskobnog Zorana Mušiča…
Svijet smrti prati razvoj umjetnosti jer i umjetnost prati život. Moderna i suvremena umjetnost ne odbija smrt. Ona je prihvaća objeručke sa svim svojim tehnikama, i najčešće u najsurovijim oblicima. Suvremeni umjetnici ne gube vrijeme na simboličke prikaze, prikaz smrti je direktan, ona je najčešće mučna, nepravedna i lišena intimnosti. Pogled na Warholovu 'Električnu stolicu', raščerečena trupla Francisa Bacona, određene performanse Marine Abramović, secirane životinje Damiena Hirsta ostavljaju katarzičan dojam, gledatelj sam prihvaća smrt u sebi, a prihvaćanjem i priznavanjem smrti – prihvaća i priznaje vlastiti i tuđi život.
   Život i smrt, kontrasti koji stvaraju harmoniju tema su ovogodišnjeg Art dizajna. Život se sastoji od tisuća smrti, u duhovnom smislu simbolizira duboku nutarnju promjenu koju čovjek doživljava u određenim trenucima, „stari ja" umire, rađa se „novi, bolji ja". Što znači da je, osim negativnih konotacija neizbježnog kraja, razočaranja, boli i pesimizma, smrt u pozitivnom smislu evolucija.
   Kao što Bruce Nauman svojim djelom poručuje: ''The true artist helps the world by revealing mystic truths.'' (Istinski umjetnik pomaže svijetu otkrivajući mistične istine.)

   Neka radovi učenika odišu porukom neodvojivosti života i smrti i vrate želju za istinskim vrijednostima života. Neka budu istinski umjetnici i prikažu zadanu temu s fizičke, metafizičke, duhovne, psihičke ili humorističke pa i crno-humorističke strane.
   Povjerenstvo Art dizajna vam svima želi uzbudljivo putovanje kroz Umjetnost i Život radeći na temu Smrti!

Predsjednica povjerenstva:
Lidia Biočić, prof.          

   

© Copyright RivaOn 2020. Sva prava zadržana.