Iz klasične gimnazije Ivana Pavla II.

Izložba
rezultat istaživanja Staro lice poluotoka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   U ozračju svečanosti našega zaštitnika svetoga Krševana, uz druge događaje u povodu obilježavanja Dana grada Zadra odvijali su se i „Krševanovi dani kršćanske kulture“. Smatrali smo kako rezultati prošlogodišnjeg istraživačkog projekta „Crkve u staroj jezgri grada Zadra – otete zaboravu“, koji su u suradnji s Arheološkim muzejom i Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru realizirali naši učenici i ove godine mogu biti pridruženi tom programu. Naime, učenici su, zajedno sa studentima, proučavali dostupnu literaturu, definirali točan položaj nekadašnjih građevina na karti današnjeg grada, okolnosti njihovog nestanka, izgled, zanimljive crtice iz vremena postojanja kao i razloge koji su doveli do njihova nestanka i pada u zaborav.
   Tako je postojeća izložba postavljena 22. studenoga u školi, a svi zainteresirani moći će je razgledati do ponedjeljak 27. studenoga 2017. Sastoji od osam (8) samostojećih plakata na kojima su prikazani lokaliteti osam (8) crkava koje su se nalazile na području zadarskog Poluotoka, a kojima se izgubio ili se gubi svaki trag, njihovi tlocrti, kratak zapis o svecu kojemu je crkva posvećena i sl. Prati je i Katalog u kojemu između ostaloga stoji:

Sudbine crkvi nalikuju sudbinama ljudi

   Prolaznost vremena, kratkoća pamćenja, ratni vihori i sl. izbrisali su neke crkve u staroj jezgri grada Zadra, iz gradskih prostora na području Poluotoka. Na tim su mjestima danas neki novi objekti, a u njima – rekli bismo – „moderniji“ sadržaji. Tragova o njima vrlo je malo, a spomen na neke od njih čuva se u rijetkim knjigama koje je odavno prekrila prašina. Zavirivši u tu povijesnu slikovnicu, vrativši se vremeplovom unatrag, to su spomena vrijedni spomenici zadarskoga sakralnog graditeljstva i zaslužuju naše bolje poznavanje i poštovanje. Jer, sve što je čovjek stvarao s ljubavlju i pažnjom, za svoje vrijeme i svoje potrebe, ima i svojih trajnih, neprolaznih vrijednosti. Zašto? Zato što je naš odnos prema spomenicima kulture i povijesti dokaz naše opstojnosti, naše vlastite civilizacije, a nestale crkve dio su zadarske povijesti.

Potreba za čuvanjem i poštivanjem naših starina

   Svoju vlastitu povijest dužni smo poznavati, poštivati i čuvati, biti baštinici svega što su nam prethodne generacije ostavile u nasljeđu i prenositelji tog istog naraštajima poslije nas.
   Osim toga, svjedočenje o ovom istraživačkom timskom radu učenika Klasične gimnazije Ivana Pavla II. i studenata Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru popunit će prazninu u pamćenju današnjih i budućih Zadrana i svih ljubitelja lijepoga i vrijednoga u Zadru. Primarni je cilj istraživanja, s povijesnog, religijskog i tuzemnog aspekta – mladoj generaciji, sugrađanima i putnicima namjernicima prikazati vjerske spomenike koji su davno nestali, tj. crkve u staroj jezgri grada Zadra kojima se zubom vremena i nekih drugih okolnosti izgubio trag. Podsjećanjem na njih – otet ćemo ih zaboravu! Sekundarni je cilj razvijanje svijesti o čuvanju i poštivanju svojih starina, onih općeljudskih i civilizacijskih vrijednosti koje nas svrstavaju među ljude kulture i povijesti, po kojima nas cijene i prepoznaju.
   Do podataka bilo je teško doći. Literature je malo, živih svjedoka još manje, ali važno je – podsjetiti na njih. U tom slučaju trud i zalaganje istraživačkog tima ovih mladih ljudi neće biti uzaludan i svaki budući čitatelj i/li istraživač kojega bude zanimala povijest grada bit će zadovoljan što na jednom mjestu može pronaći izgubljene, zaboravljene, nestale slike i nekadašnje vizure našega grada te ih uspoređivati s današnjima.
   Ovaj istraživački rad nema pretenzije znanstvenog rada. Time će se baviti povjesničari, povjesničari umjetnosti, arheolozi – kroničari gradske povijesti, crkvene povijesti… Ali, ako smo dotaknuli, a vjerujemo da jesmo, tipku znatiželje i pokrenuli kamenčić spoznaje – uspjeli smo. Za nas, sa zanosom s kojim smo istraživali, i ovo je već dovoljno.
   Buduće vrijeme i uvijek nova istraživanja otkrit će nove spoznaje koje će proširiti i naše vlastito znanje o nestalim crkvama do kojega smo došli ovim istraživanjem. S radošću i pozornošću pratit ćemo nova otkrića o ovoj temi, u budućim nastojanjima nekih novih istraživača.


***
   Istraživanjem na temu Crkve u staroj jezgri grada – otete zaboravu saznali smo da se na području stare gradske jezgre Zadra, točnije na Poluotoku nalazilo, uz danas postojeće, više crkava koje, nažalost, danas više ne postoje. Skupina, a „onaj tko se naučio raditi u skupini – taj pripremio se za život“, sastavljena od osam (8) učenika Klasične gimnazije Ivana Pavla II. i osam (8) studenata s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru odabrala je osam (8) takvih crkava kojima se protokom vremenom izgubio trag, a za koje su istraživanjem pronašli dovoljno relevantnih pokazatelja na temelju kojih ih žele približiti današnjim žiteljima grada i šire. Iako je literatura bila ograničena (Bianchi i dr.), možemo zaključiti je da je za ovu vrstu istraživanja učeničko/studentskih tandema to dovoljno kako bi se potaknula daljnja istraživanja o istoj temi.
   Proučavanje modelom istraživanja upućuje učenike i studente na to da sami istražuju, otkrivaju, i tako uz kvalitetna i trajna znanja, usvajaju i znanstvene metode istraživačkog rada. Takvim istraživanjem iskušavaju način znanstvenog pristupa koji uključuje: opažanje, istraživanje, kritičko vrednovanje (pretpostavke) i provjeru. Ovakvim oblikom rada i učenja učenici i studenti njeguju suradnju i vještinu komuniciranja s drugima, izražavaju svoje stavove i mišljenja, samostalno donose zaključke. Uloga mentora u takvom se radu mijenja, oni postaju partneri i suradnici učenicima, tj. studentima, oni ih potiču na istraživanje i usmjeravaju do kraja njihov rad i adekvatno ga vrednuju, kao poticaj daljnjem samostalnom radu i istraživanju. Dakle, temelj i značenje istraživačkog rada u tome je da ih se potiče da sami istražuju, otkrivaju, samostalno dolaze do određenih spoznaja i usvajaju znanstvenu metodu, uz odgovarajuću pomoć mentora, kao što je bio slučaj u ovom istraživačkom radu o temi: Crkve u staroj jezgri grada – otete zaboravu. Takav rad usmjerava učenike i studente prema stvaralaštvu i postaje temelj njihove odgojno-obrazovne nadgradnje za cijeli život.
   Nositelji aktivnosti oko ovoga istraživanja bili su Elvira Katić, prof.; Neven Nižić, prof.; s. Viktorija Gadža, prof. iz Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar te učenici: Nikolina Bajlo, Lucija Grubić, Magdalena Ivić, Karla Klanac, Julia Kršlović Babić, Katarina Matulić, Lucija Veršić i Šime Teklić. Iz Arheološkoga muzeja to su bili: Marina Maruna, Željka Kucelin i Antonia Bunja, a sa Sveučilišta u Zadru studenti: Lorena Lončar, Antonija Budimir, Nina Ujčićm Marija Škegro, Ines Kajdiž, Andrea Manenica, Helena Luša i Jelena Cindrić.

Redakcija RivaOn             
Klasične gimnazije Ivana Pavla II.

   

© Copyright RivaOn 2017. Sva prava zadržana.