Prenosimo sa portala Matice obrovčana   (27. ožujka 2014.)

Bravo za Srednju školu Obrovac!

 

 

 

 


 

   Srednja škola Obrovac je od same uspostave hrvatskog školstva 1995.godine na području grada Obrovca bila ne samo generator ostanka mladih ljudi na ovim prostorima, već je svojim radom doprinosila, i to još uvijek čini, izgrađivanju mladeži kroz razvijanje ljudskih vrijednosti koje trebaju postati životni cilj svakog mladog čovjeka. Pored drevnog i prekrasnog Grada, Turnja i Zrmanje, obrovačka konstanta postaju i škole, kako osnovna tako i srednja škola- Obrovac.

   Danas su to rijetke institucije koje više nego dobro funkcioniraju u našem Gradu. Srednja škola Obrovac je dobitnica niza županijskih, državnih pa i nekih svjetskih nagrada. Puno toga je vidljivo i na stranicama:
http://ss-obrovac.skole.hr

   Ravnatelj, prof. Darko Tokić, vrlo uspješno rukovodi Srednjom školom u Obrovcu, a za Maticu Obrovčana pojasnio je njene programe i ponosno istaknuo njene uspjehe:

Od kuda je i čime se do sada bavio gospodin Tokić?

   Ima onih koji smatraju da mjesto rođenja utječe na čovjeka, da ga određuje kao osobu. Iako važno u životu, mjesto rođenja je samo mjesto. Mjesto školovanja je samo mjesto. Mjesto rada je samo mjesto. Time dolazimo do potpune nevažnosti mjesta i irelevantnosti pitanja „gdje?". Što je veći odmak od „gdje" to se više primičemo pitanju „kada?" Vrijeme je mnogo više određujuće, kao i odnos prema njemu. Život je skup događanja unutar vremena. Dođemo i prođemo. Dok „prolazimo" determiniraju nas događaji, neki više, neki manje. Nije važno gdje smo krenuli putem kojim danas kročimo, već to da li jesmo ili nismo.
   Učitelj u osnovnoj školi, nastavnik u srednjoj strukovnoj školi, nastavnik u gimnaziji, odgajatelj u domu učenika, ravnatelj u osnovnoj školi, ravnatelj u srednjoj školi. To nisu mjesta. To su događanja u vremenu.

Koliko ima rezreda i učenika Srednja škola Obrovac i za koja se usmjerenja obrazuju?

   Trenutno je u 10 razrednih odjela upisano 110 učenika. Na žalost, broj učenika stagnira i opada iz godine u godinu, no vjerujem da će ove godine biti bolje jer smo poduzeli i dodatne mjere, neke i u suradnji sa Gradom. Intencija nam je profilirati se kao škola sa tri do četiri obrazovna programa koja će biti u mogućnosti odgovoriti potrebama županije. U tom smislu danas imamo četiri programa: Opća gimnazija, Ekonomist, Prodavač i Instalater kućnih instalacija.

Zašto baš ta usmjerenja?

   Opća gimnazija je četverogodišnji program koji ne osposobljava učenika za određeno zanimanje već ga upućuje na daljnje školovanje. Možemo ga tretirati kao stadij koji vodi ka osposobljavanju u odabranom konkretnom životnom pozivu na nekom od fakulteta. Ovaj se program u našoj školi provodi na takav način da kod učenika stvara ne samo želju, već i potrebu za novim znanjima i usmjereno je ka razvijanju kreativnog mišljenja što svakako svakoj mladoj osobi daje jednu dimenziju intelektualne širine. Da bismo lakše odgovorili izazovima suvremenih trendova i potrebama suvremenog društva, u redovni program integrirali smo kroz sve četiri godine pojačani program informatike.
   Ekonomist je četverogodišnje zanimanje, koje osim što omogućava nastavak školovanja na nekom od fakulteta, daje učenicima i konkretno zanimanje i bez nastavka školovanja. Stjecanjem srednje stručne spreme za zanimanje ekonomist stječu se preduvjeti za široke mogućnosti zapošljavanja na poslovima kao što su uredski poslovi koji se odnose na financijske transakcije banaka i slična financijska društva, poslove ekonomske promidžbe i poslove poduzetništva, pomoć u vođenju knjigovodstva, računovodstva i obračunima, prikupljanje i izračunavanje statističkih podataka i slično.
   Instalater kućnih instalacija relativno je nov program u hrvatskom školstvu, iako je u Europi našao svoje mjesto u mnogim školama. Program je spoj dosadašnja tri tradicionalna zanimanja: vodoinstalater, plinoinstalater i instalater centralnog grijanja i klimatizacije s dodatkom solarnog grijanja u trećem razredu. Obzirom na plinifikaciju Dalmacije ovo je svakako interesantan program.
   Prodavač je program koji je pretežno namijenjen ženskoj populaciji koja nije zainteresirana za nastavak školovanja i omogućava zapošljavanje odmah nakon završenog obrazovnog ciklusa.

Koja usmjerenja bi po Vama trebalo eventualno uvesti u program školovanja SŠ Obrovac?

   To prije svega ovisi o potrebama kako Obrovca tako i županije, iako treba imati na umu da je ulaskom u EU tržište rada mnogo šire. Ipak, to prije svega ovisi o razvojnoj strategiji Obrovca jer mi jednostavno moramo „opsluživati" potrebe za određenim zanimanjima.

Koje su izvan školskim aktivnostima obrovačkih srednjoškolaca?

   Geslo naše škole je "drukčiji od drugih i za nijansu bolji". Po čemu smo mi to drukčiji od drugih? Prije svega po različitosti sveukupnih odnosa među dionicima odgojno-obrazovnog procesa. Po metodološkom pristupu nastavi, koja nije standardizirana, već je rezultat kreativnosti dionika i danog trenutka. Po nepostojanju bilo kakvog oblika ovisnosti. Po izostanku i najmanjeg oblika nasilja. Po humanom okruženju bez prisile. Po primjeni načela suradničkog učenja. Po primjeni načela iskustvenog učenja. Po velikom broju izvannastavnih aktivnosti, koji na prikladan način kreiraju njihovo slobodno vrijeme.
   Srednja škola Obrovac je od same uspostave hrvatskog školstva 1995.godine na području grada Obrovca bila ne samo generator ostanka mladih ljudi na ovim prostorima, već je svojim radom doprinosila, i to još uvijek čini, izgrađivanju mladeži kroz razvijanje ljudskih vrijednosti koje trebaju postati životni cilj svakog mladog čovjeka. Razvijanjem izvannastavnih aktivnosti kao predloškom za kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena učenika usmjerila je svu energiju koju mladi čovjek ima ka postizanju pozitivnih ciljeva. Danas je to škola u kojoj apsolutno nema maloljetničkog nasilja, kao ni različitih vrsta ovisnosti. Svojim izvannastavnim sadržajima i aktivnostima često je prednjačila u našoj županiji i iskazala se u tom smislu i na nacionalnoj razini. Dobitnica je i Državne kao i Županijske nagrade tehničke kulture Faust Vrančić i doprvak Svjetskog kupa u raketnom modelarstvu održanom u Ljubljani. Danas je to škola koja je prepoznatljiva i poznata u svim obrazovnim institucijama Hrvatske. Svojim međunarodnim projektima prešla je i nacionalne granice. Posebno ističemo izložbu i prezentaciju Jadrana na sastanku nacionalnih koordinatora 16 zemalja Mediterana u okviru UNESCO-ovog projekta SEMEP na kojoj su učenici i djelatnici Srednje škole Obrovac predstavljajući Hrvatsku oduševili sve nazočne i dobili ponudu za suradnjom škola iz Italije, Grčke, Turske, Cipra, Slovenije, pa čak i Izraela i Palestine. Pri svemu tome, nije zanemarena ni obrazovna sastavnica, o čemu svjedoče i rezultati koje učenici Srednje škole Obrovac ostvaruju na različitim fakultetima.
   Tijekom godina Srednja škola Obrovac bila je sudionik niza državnih smotri iz područja ekologije, građanskog odgoja, tehničke kulture, kao i strukovnih sadržaja. Obnovila je status Međunarodne eko-škole po izuzetno zahtjevnim kriterijima,a ove godine ostvaruje i najviši rang – zlatni certifikat, nizom aktivnosti doprinosila je obilježavanju Dana Zadarske županije, a ove godine uključuje se u proslavu sa dvije aktivnosti –natjecanje u triatlonu (biciklizam, trčanje i kajak) i memorijalni kup Mirsije Tokić u raketnom modelarstvu (Kup Dalmacije), organizirala u suradnji sa Agencijom za odgoj i obrazovanje RH nekoliko godina Kreativni vikend za učenike srednjih škola naše županije koji je jedini takav projekt ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Kao gosti su sudjelovali i učenici iz Austrije (Dvojezična gimnazija iz Oberwarta), a interes su iskazale i škole iz Slovačke (privatna gimnazija iz Bratislave), kao i gimnazija iz Kopra. Time je ostvarena suradnja sa našom dijasporom u Austriji, a ta suradnja će se i produbljivati. Višegodišnja kvalitetna suradnja sa lokalnom zajednicom, kao i Udrugom tehničke kulture Faust Vrančić kojoj je škola dala nesebičnu logističku pomoć rezultirala je vrijednim iskorakom u funkcioniranju različitih institucija obrovačkog kraja. Svojim radom svake godine potvrđuje sve ono čime se može ponositi svih ovih godina svog rada u Lijepoj našoj, iako je vjerojatno i izostavljeno nešto, jer toga je u obrovačkoj školi u izobilju. I ja osobno ravnatelj škole dobitnik sam niza priznanja: gradskih, županijskih i državnih, što samo potvrđuje kvalitetu rada škole i ukazuje na to da je za uspjeh „potrebno dvoje".
   I u prošlosti, škola je dva puta bila predložena za županijsku nagradu, a također i za Ministrovu nagradu koju je u prošlosti dodjeljivalo resorno ministarstvo. Valja napomenuti da Srednja škola Obrovac ove godine obilježava 40 godina rada čime i kovanica o "obrovačkoj srednjoj školi kao modernoj europskoj školi sa hrvatskim predznakom" u potpunosti dobiva na značaju. Da bi to bilo jasnije treba shvatiti da se rad u Srednjoj školi Obrovac u velikoj mjeri bazira na postulatima UN-ova projekta Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj. Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj UN-a ističe važnost obrazovanja i stručnog usavršavanja u promidžbi održivog razvoja. U tom smislu i naša škola dio je takve edukacijske politike mladih naraštaja već dugi niz godina kroz različite ekološke i građanske projekte – SEMEP-UNESCO, GLOBE, Clean up the Med, Eko-škola, Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Project Citizen… Ovako širok aspekt aktivnosti omogućava interdisciplinarnost ekologije, jer predmet proučavanja ekologije jest odnos živih bića prema njihovoj sredini, njihov međusobni odnos u sredini i utjecaj sredine na njih. Posebno bih naglasio da je Srednja škola Obrovac otišla i korak dalje i osmislila vlastiti projekt kao doprinos UN-ovom Desetljeću održivog razvoja. Riječ je o EVES-u, Ekološkom vikendu ekstremnih sportova, koji daje novi smjer obrazovanju i učenju za održivi razvoj, bavi se različitim prioritetima i pitanjima, počiva na vrijednostima pravde, pravednosti, tolerancije, dostatnosti i odgovornosti i, naravno, stavlja naglasak na kreativnost i kritičke pristupe. Ovako osmišljen, omogućava da se svijest o potrebi promjene ponašanja po pitanju održivog razvoja promijeni u pozitivnom smislu, a to nam je, u krajnjoj liniji, i cilj. Na kraju bih citirao Pročelnika Upravnog odjela društvenih djelatnosti Zadarske županije,gospodina Šimunića koji je rekao „Srednja škola Obrovac nije škola, ona je mnogo više od toga. Ona je neodoljiva. Da sam je učenik osmog razreda u Obrovcu, ne bih imao dvojbe gdje se upisati. Pa i kada bih upisao program koji ne želim, sve bi se to nadoknadilo svime onim što Srednja škola Obrovac pruža učenicima".

Imate li podatke o tome kakve rezultate obrovačka djeca postižu u daljnjem školovanju /studiranju/ nakon Srednje škole?

   Veoma je mnogo škola koje ostvaruju dobre rezultate, pa tako i naša, ali mnoge škole, za razliku od naše, ne razvijaju kod učenika osjećaj da je to škola koja njima pripada, da je to škola u kojoj vole i žele boraviti, da je to škola u kojoj rezultate ostvarujemo zajedničkim naporom svi zajedno i, na koncu, u kojoj zajedno odrastamo i rastemo. Ne zaboravimo, uz znanje razvoj je ono što čini osobu obrazovanom. Ipak, ukoliko se i želimo igrati brojkama, onda treba reći da se proteklih godina 92% naših učenika četverogodišnjih zanimanja upisuje na fakultet u prvom upisnom roku i da više od 60% i završi fakultet. Podsjetimo se, hrvatski prosjek je oko 30%. Dodajmo tome i podatak da su svi naši učenici koji su prijavili ispite državne mature te ispite i položili, velika većina višu razinu. Na taj se način podiže ranijih godina postavljena letvica od 92%.

U kojoj mjeri obrovački srednjoškolci ostaju u Obrovcu odnosno vraćaju li se u Obrovac nakon srednje škole?

   Već sam spomenuo da je naša škola od samog početka bila generator ostanka mladih u Obrovcu. Na žalost, malo je onih koji nakon završenog školovanja imaju prigodu naći posao i osigurati svoju egzistenciju u domaćem okruženju. Škola je ovih godina nastojala uposliti svoje bivše učenike u samoj školi,upravo iz razloga da se mladima pokaže da za njih ima mjesta, no ti su pokušaji svakako ograničeni između ostalog i zbog veličine same škole.

Mislite li da bi dvoranu za tjelesni bilo moguće iskoristiti kao "javni" gradski prostor…npr. za natjecanja u rukometu, košarci, malom nogometu?

   Na žalost, dvorana nije dovoljno velika da bi zadovoljila potrebne uvjete za odigravanje takvih utakmica. To je svakako dobra ideja, no da bi se realizirala potrebna je potpuna rekonstrukcija dvorane, odnosno povećanje gabarita u kojem svakako mora biti mjesta i za gledatelje. Prostora ima, ali bojim se da nema financijskih sredstava.

© Copyright RivaOn 2014. Sva prava zadržana.