|
 |
|
U Kninu je 05. studenoga 2010., s početkom u 10,00 sati, u Srednjoj
školi Lovre Montija i Srednjoj strukovnoj školi Kralja Zvonimira, održan
međužupanijski Stručni skup knjižničara osnovnih i srednjih škola
Zadarske i Šibensko -kninske županije.
DNEVNI RED:
I. dio
- Preobrazba školske knjižnice SŠ Knin - Jasminka Vujević i Zdenka
Gugo
- Knjižnica u školskom kurikulumu - Elvira Katić
- Izvješće o radu ŽSV-a za 2009./2010. te Plan i program rada ŽSV-a
u 2010./2011. Šibensko-kninske i Zadarske županije - (voditeljice
ŽSV-a)
- Informacijska pismenost - Svjetlana Jurlin Livić
- Aktualnosti u školskom knjižničarstvu - Ana Krželj
II. dio
- "Ima jedna stina u njidrima Knina" - u društvu s kninskim
pjesnikom Antom Nadomirom Tadićem Šutrom
- Kninska tvrđava – stručni izlet
Moderatorica Stručnog skupa bila je prof
Anita Cota, voditeljica Stručnoga vijeća knjižničara osnovnih škola
Šibensko-kninske županije.
Ad. 1
Preobrazba školske knjižnice SŠ Knin - Jasminka Vujević i Zdenka Gugo
Knjižnice Srednje škole Lovre Montija i Srednje strukovne škole
Kralja Zvonimira, u čijim prostorima se održavao ovaj skup, predstavile
su prof. Jasminka Vujević i Zdenka Gugo. One su, kroz PowerPoint
prezentaciju, riječima i slikom, prikazale razvoj knjižnice Škole Kralja
Zvonimira od 1991. do 2004. kada je služila, isključivo, za posuđivanje
lektirnih naslova, ali i period njena razvoja (od 2004. do 2006.) kada
se dolaskom stručne osobe (Anita Cota) počinju, u skladu sa strukom,
događati vidne promjene. Naime, knjižnica se otvara korisnicima, a fond
osposobljava kao osnovni preduvjet poslovanja (provjera i evidentiranje
građe, katalogizacija, klasifikacija...). Treće razdoblje u razvoju
knjižnice je razdoblje od 2006. do danas. U tom se periodu obnavlja
interijer knjižnice (bojaju zidovi, oplemenjuje prostor, mijenja
namještaj...) ali i upošljavaju dvije osobe (Jasminka Vujević i Zdenka
Gugo) obzirom da je i Škola 2007. podijeljena u dvije škole: Srednju
školu Lovre Montija i Srednju strukovnu školu Kralja Zvonimira 2007.
Organizira se zajedničko poslovanje i organiziraju zajedničke akcije
poput etno kutka, dobrovoljnog darivanja krvi, organiziranja
humanitarnih akcija, maturalnih zabava i maturalnih putovanja, snimanja
priloga za TV. Osim toga, organiziraju se razna predavanja i susreti
(susret s pjesnikom, predavanje o ovisnostima, predavanje "Kako postati
kadet oružanih snaga RH", predavanje policije o prometnim pravilima, ali
i obilježavaju važni datumi, obljetnice, postavljaju izložbe slika,
predstavljaju novi naslova u knjižnici ... Knjižnice imaju i izložbeni
kutak, izrađuju se školske novine, provode razni projekti, uređuje Web
stranica knjižnice
http://ss-lovre-montija-knin.skole.hr;
http://ss-strukovna-kralja-zvonimira-knin.skole.hr koje ažuriraju
profesori informatike, zajedno s učenicima. Što se tiče lokacije –
knjižnica je na centralnoj poziciji u školi, zauzima prostor oko 120 m2,
a od toga čitaonice zauzima oko 70 m2, ima dva skladišna prostora te
dobro opremljen fond od oko 8.000 aktivnih bibliografskih jedinica. Uz
bogatu referentnu zbirku – ove su knjižnice SRCE ŠKOLE i njome se služi
oko 1000 korisnika, omiljeno je mjesto okupljanja učenika iz obje škole
– ističu knjižničarke. U tijeku je prebacivanje poslovanja u knjižnični
program METEL.
Ad 2.
Knjižnica u školskom kurikulumu - Elvira Katić
Definirajući školsku knjižnica kao ključnu poveznicu ostvarivanja
temeljnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i međupredmetnih
sadržaja prof. Katić je u svom izlaganju istaknula kako je školska
knjižnica namijenjena učenicima i nastavnicima za potrebe redovne
nastave, ali i kako je potpora izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto
okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Ona je „informacijsko,
medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja
osobnog i kulturnog identiteta učenika i zato ima važnu ulogu i mjesto u
Školskom kurikulumu – rekla je. Programske ciljeve iz područja
knjižnično- -informacijskog obrazovanja valja ostvarivati kroz tri
područja: 1. čitanje; 2. informacijsku pismenost i 3. kulturnu i javnu
aktivnost.
Razmatrajući aspekte odgoja Školskog kurikuluma Klasične gimnazije
Ivana Pavla II.: Odgoj za jezično književni izraz; Odgoj za
informacijsku pismenost; Odgoj za promicanje i očuvanje tradicijske
baštine; Odgoj za antičku kulturu i vrijednosti; Odgoj za domoljublje;
Socijalno karitativni odgoj i Odgoj za kreativnost u kojima je školska
knjižnica u korelaciji s brojnim nastavnim predmetima istaknuti su
odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci te nazočnima na Skupu prezentirani
konkretni primjeri aktivnosti u ovoj školskoj godini. Posebnu pozornost
pobudili su ciljevi odgoja za informacijsku pismenost, osposobljavanje
učenika za pronalaženje, vrednovanje i uporabu različitih informacijskih
izvora; razvijanje sposobnosti za suradničko i istraživačko učenje.
Ništa manje interesantne teme nisu bile realizacija projektne i terenske
nastave: „Da se ne zaboravi"; (Ne)zaboravljena glagoljica; Antičko
nasljeđe i dr.
Ad 3.
Izvješće o radu Stručnog vijeća knjižničara srednjih škola Zadarske
županije za šk. god. 2009./2010. i Plan i program rada za 2010./2011.
nalaze se na
www.rivaon.com i
www.knjiznicari.hr. Nazočni su kratko komentirali Izvješće te
podržali Program za sljedeću školsku godinu uz dodatak da se u travnju,
u povodu rođendana nedavno preminule velike hrvatske pjesnikinje Vesne
Parune, održi Književna večer.
Ad 4.
Informacijska pismenost – Svjetlana Jurlin Livić
Govoreći o informacijskoj pismenosti prof. Jurlin je istaknula kako
je termin prvi put počeo koristiti (1974.) Paul Zurowski definirajući je
kao učinkovito korištenje informacija u kontekstu rješavanja problema.
Nasuprot njemu, H. Rader tvrdi da je informacijska opismenjenost ključ
za postizanje uspjeha u okružju prožetom informacijskim tehnologijama,
da je preduvjet produktivnosti u demokratskom društvu te da omogućuje
snalaženje u promjenljivoj okolini. Prema Candyju sve definicije
informacijske pismenosti sadržavaju sljedeće elemente: sposobnost
učinkovitog traženja informacija; upućenost pri odabiru i vrednovanju
informacija; lakoću i lagodnost korištenja širokog raspona medija;
svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija i
učinkovitost prenošenja informacija drugima. D. Bawden u koncepte
suvremene pismenosti uz informacijsku ubraja i medijsku, knjižničnu,
informatičku i digitalnu pismenost.
Knjižnična pismenost preteča je informacijske pismenosti –
naglasila je u svom izlaganju prof Jurlin i ostvaruje se upućivanjem i
poučavanjem o korištenju određene knjižnice, njezinih usluga i izvora.
Informacijska pismenost je za razliku od svih pismenosti - širi koncept,
jer obuhvaća sve informacije, budući da sve informacije još nisu u
elektroničkom obliku. Ostvarenje informacijeske pismenosti zajednička je
odgovornost mnogih, od formalnog obrazovnog sustava, kulturnih ustanova
( knjižnice, muzeji, arhivi), profitabilnih obrazovnih ustanova,
gospodarskih organizacija i Vlada.Knjižničari angloameričkog govornog
područja – rekla je - su među prvima počeli osmišljavati programe
informacijskog opismenjavanja, budući da su bili svjesni velikog korpusa
zapisanog znanja kojeg knjižnice posjeduju i nude u tiskanom i
elektroničkom obliku. Takvi programi predstavljaju definiranje
informacijskog problema (formuliranje upita, definiranje ključnih
riječi, proširenje/sužavanje strategije pretraživanja ); vrste
informacijskih izvora i njihovo korištenje (knjige, priručnici,
znanstveni i popularni časopisi, baze podataka, Internet ), pronalaženje
izvora, strategije pretraživanja ( sintaksa, ključne riječi, tezaurus
ili indeks), informacije na webu, vrednovanje informacijai etiku
korištenja izvora ( citiranje, plagijati).
Ministarstvo prosvjete i znanosti Njemačke preuzelo je inicijativu
i donesen je dokument u kojem se informacijska pismenost ističe kao
temeljna kvalifikacija u modernom društvu, koju je potrebno ugraditi u
sve razine obrazovnog sustava i oblike neformalnog obrazovanja. U
Njemačkoj se koristi termin informacijske kompetencije , koja se
definira "kao sposobnost ciljanog pristupa informacijskim izvorima,
proširivanja znanja, donošenje sudova o informaciji, procjene
relevantnosti informacija".
Na kraju se osvrnula na strateški dokument - Projekt Hrvatska u 21.
st. u segmentu Odgoj i obrazovanje, informacijska i komunikacijska
tehnologija u kojemu se govori o pismenosti nacije za 21. st., koja se
sastoji od "osposobljenosti za čitanje s razumijevanjem, vještini jasnog
komuniciranja, osposobljenosti za rješavanje problema, za rad s novim
informacijskim tehnologijama i za trajno učenje" (http://www.hrvatska21.hr)
Ad 5.
O Aktualnostima u školskom knjižničarstvu nazočne je upoznala viša
savjetnica za školske knjižničare iz Agencije za odgoj i obrazovanje –
Podružnica Split, prof. Ana Krželj. Najprije je nazočne upoznala s
nekoliko uspješnih projekata iz naše regije koje su realizirali
knjižničari Vanja Šlrobica, Neda Galić, Anita Cota, Katarina Škiljo i
Petar Buljević u povodu Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica –
listopad 2010. te o središnjoj proslavi koja se 20. listopada 2010.
održala u Sisku, u Osnovnoj školi 22. lipnja, Franje Lovrića 27, pod
naslovom: Raznolikost, izazovi, prilagodljivost: školske knjižnice imaju
to sve!
Potom je podnijela kratko izvješće s 4. kongresa školskih
knjižničara Slovenije koji se u organizaciji Društva školskih
knjižničara Slovenije održao u Rogli od 21. do 23. listopada 2010., pod
naslovom "Nadležnosti školskog knjižničara – sposobnosti, mogućnosti,
izazovi" ("Kompetence šolskega knjžničarja – zmožnosti, priložnosti,
izazivi").
Nazočnima je posebno aktualno bilo njeno izlaganje o Aplikaciji za
on-line prijavljivanje za stručne skupove AZOO, koje je obvezno od 1.
siječnja 2011. i upute za korištenje Aplikacije. Internetska adresa
aplikacije je
www.ettaedu.eu.
Ad 6.
U nastavku Stručnoga skupa koji je trajao do kasnih
poslijepodnevnih sati knjižničari iz jedne i druge Županije družili su
se s pjesnikom Antom Nadomirom Tadićem Šutrom, a potom, pod stručnim
vodstvom kustosice kninske Tvrđave, razgledali Tvrđavu i postavljenu
izložbu Egipatske mumije.
Voditeljica Stručnog vijeća:
Elvira Katić, stručna suradnica
savjetnica |
