ZAPISNIK
sa 4. stručnog skupa
Županijskog vijeća knjižničara srednjih škola Zadarske županije

31. kolovoza 2010.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   U Gradskoj knjižnici Zadar, u utorak, 31. kolovoza 2010. održan je 4. sastanak Stručnog vijeća knjižničara srednjih škola, zajedno sa Stručnim vijećem knjižničara osnovnih škola, za školsku godinu 2009./2010., sa sljedećim:

  1. M1. Nacionalni okvirni kurikulum – smjernice za sustavnim promjenama u procesu odgoja i obrazovanja (Ana Krželj)
  2. Odgojni projekti u okrilju školske knjižnice – radionica (Ivanka Majić)
  3. Nastavni sat u knjižnici (Elvira Katić)
  4. Razno
  5. Posjet Muzeju antičkog stakla - Zadar

   Vijeću je nazočila viša savjetnica za školske knjižničare iz Agencije za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split – Ana Krželj.

NAZOČNI:
  1. Antić, Ivica. Prirodoslovno-grafička škola, Zadar
  2. Anzulović, Tajana. Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola, Zadar
  3. Barčot, Milica. Gimnazija Franje Petrića, Zadar
  4. Basioli-Vrandečić, Maja. Srednja škola Gračac
  5. Bobanović, Vera. Srednja škola Biograd na moru
  6. Bogdanić, Davor. Gimnazija Jurja Barakovića, Zadar
  7. Brkulj, Senka. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar
  8. Budak, Lidija. Gimnazija Franje Petrića, Zadar
  9. Fredotović, Marija. Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola, Zadar
  10. Katić, Elvira. Klasična gimnazija Ivana Pavla II., Zadar
  11. Riger-Knez, Danijela. Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola, Zadar
  12. Serdarević, Anica. Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar
  13. Vigato, Jelka. Obrtnička škola Gojka Matuline, Zadar
  14. Žuža, Tajana. Tehnička škola, Zadar
     

ODSUTNI
  1. Dizdar, Jadrana. Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar
  2. Fuzul, Melita. Srednja škola Obrovac
  3. Knjižničar, Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna, Zadar
  4. Knjižničar Glazbene škole Blagoja Berse, Zadar
  5. Knjižničar Privatne gimnazije s pravom javnosti, Zadar
  6. Milin-Ramov, Snježana. Srednjoškolski đački dom, Zadar
  7. Novak, Helena. Matična služba, Zadar
  8. Pećirko, Marija. Srednja škola Bartula Kašića, Pag
  9. Posedel-Jevšček, Ivona. Pomorska škola, Zadar
  10. Rogić, Zdenka. Srednja škola kneza Branimira, Benkovac
  11. Telesmanić, Tanja. Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola, Zadar
  12. Vujasin, Mirjana. Medicinska škola Ante Kuzmanića, Zadar
     

Ad 1. - Nacionalni okvirni kurikulum – smjernice za sustavnim promjenama u procesu odgoja i obrazovanja
   Viša savjetnica za školske knjižnice Ana Krželj upoznala je nazočne knjižničare s Nacionalnim okvirnim kurikulumom - dokumentom na kojemu se temelje odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini u RH, koji je donijet u srpnju ove godine nakon 205 javnih rasprava i 1.200 javnih očitovanja. Osim toga, bio je predmetom rasprave i na ovom Vijeću. To je jedini dokument o obrazovanju koji je prošao usuglašavanje na svim razinama sustava (prihvaćen je i u Saboru RH) i time je postao najbitniji dokument od uspostave hrvatske državnosti koji se odnosi na odgoj i obrazovanje na svim razinama. Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja učenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će očekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta u svakoj pojedinačnoj školskoj sredini. U vezi s izradom školskih kurikuluma, vodeći računa o jasnim smjernicama za sustavnim promjenama u sustavu obrazovanja, savjetnica Krželj je naglasila da puno škola (i knjižnica u njima) radi više nego što javnost zna te da je potrebno njihovo objavljivanje, predstavljanje i prepoznavanje kvalitete kako bi šira javnost bila upoznata s njihovim aktivnostima.
   Kako mi, knjižničari, vidimo knjižnicu u Kurikulumu? – upitala se i istovremeno odgovorila: Vidimo je kroz četiri bitne sastavnice odgojno-obrazovnog rada: čitanje, informacijsku pismenost, učenje, kulturnu i javnu djelatnost!
   U nastavku izlaganja više je govorila o knjižnično-informacijskoj pismenosti, o njenim ciljevima i obrazovnim dostignućima, ali i o potrebi stručnog usavršavanja knjižničara, o 37. Skupštini Društva knjižničara RH koja će se održati od 29. rujna do 2. listopada o. g., o IX. Kongresu knjižničara Slovenije (listopad 2010.), o Skupu o informacijskoj pismenosti koji će se u Zagrebu održati 21. Rujna, o 23. Proljetnoj školi školskih knjižničara koja će se u svibnju održati u Osijeku i na kojoj će "krovna" tema biti čitanje te o drugim vidovima stručnog usavršavanja. One koji ne mogu nazočiti ovim skupovima pozvala je da prate sažetke na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.
   Nadalje, nazočne na Skupu je upoznala s odlukom kako će se tijekom cijelog mjeseca listopada obilježavati Međunarodni mjesec školskih knjhižnica. Posebno interesantno je bilo predstavljanje Aplikacije za on-line prijavljivanje na stručne skupove u Agenciji za odgoj i obrazovanje od 1.01. 2011. Aplikacija će biti dostupna na www.ettaedu.eu.

Ad 2. – Odgojni projekti u okrilju školske knjižnice
   Radi potrebe izrade kurikuluma škola na početku školske godine te planiranja projekata u školskoj knjižnici i odaziva na Natječaj za javne potrebe u kulturi Ureda za društvene djelatnosti Zadarske županije (natječaj otvoren do 11. listopada) Ivanka Majić, voditeljica Stručnog vijeća za knjižničare osnovnih škola prezentirala je temu o odgojnim projektima u okrilju školske knjižnice. Nakon motivacijskog dijela u kojem je naglašena uloga roditelja u odgoju djece i važnost njihova zajedničkog rada i uključivanja roditelja u školske projekte, pojasnila je što je to odgoj, a što projekt; što projektna, a što standardna nastava. Pokazala je primjer školskog projekta ostvarenog pod nazivom "Tradicija na drugačiji način" u OŠ Jurja Dalmatinca Pag. Cilj je bio da se školski knjižničari ohrabre u izradi vlastitih projekata. U kratkoj radionici sudionici Skupa su u grupama (timski) definirali glavne odrednice mogućeg projekta (predložili temu, cilj, zadatke, oblike, metode, nositelje aktivnosti itd.)
   Nazočni knjižničari su bili kreativni i osmislili sljedeće teme projekata: Bunari u zadarskom kraju, Maslina, Ljekovito bilje moga zavičaja, Šah i poezija, Rječnik zavičajnog govora i Glagoljica te u kratkom predstavljanju projekta odgovorili na pitanja: Cilj projekta? Tko (nositelji aktivnosti)? Kada (vrijeme realizacije)? Gdje (mjesto realizacije)? Kako (metode)?
   Zaključeno je da je ovakav vid aktivnosti u školskog knjižnici poželjan. Projekt kao oblik nastavnog rada je preporučljiv i zbog različitog i zanimljivog pristupa izvorima znanja (izlazi iz prostora i oblika klasičnog učenja). Osim toga projektna nastava je oblik posebnoga istraživačkog učenja mnoštva manjih sadržaja i zanimljivija je učenicima od standardne nastave.

Ad 3. – Nastavni sat u knjižnici
   Voditeljica Stručnog vijeća knjižničara srednjih škola Elvira Katić govorila je o temeljnim odrednicama školske knjižnice (u obrazovnom procesu) koji su se, uglavnom, dovodili u relaciju s fondom, školskim knjižničarom i programom knjižnice ali nikada s obveznim dijelom nastavnog procesa. Odgoj i obrazovanje kroz školsku knjižnicu uvijek su bili proces prepušten osobnom angažmanu školskog knjižničara i razumijevanju nastavnika i ravnatelja za takve sadržaje.
   Međutim, kurikulumski pristup novoga procesa odgoja – istaknula je prof. Katić - otvara knjižnici prostor odgoja za informacijsku i informatičku pismenost, ali i za brojne druge nadogradnje ... odgoj za formiranje svestrane i uravnotežene osobnosti mlade osobe. U tome školski knjižničari vide način i mogućnost za aktivnije ucjepljivanje školske knjižnice u "život škole” kako bi, upravo, knjižnica postala učenička potreba, nezaobilazan faktor u nastavnim i izvanastavnim područjima i aktivnostima. Osim nastavnog sata (planiranog, organiziranog i provedenog u školskoj knjižnici) na raspolaganju su nam – rekla je - i : Blok sat; Nastavni dan (integrirani školski dan); Projekti (osobni, razredni, školski) te Radionice (pedagoške, stvaralačke ...).
   U nastavku izlaganja zapitala se kako planirati nastavni sat i dr. nastavne oblike u knjižnici škole te ponudila neke odgovore i primjere uputivši nazočne na knjigu "Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara" grupe autora (Zavod za informacijske studije, Zagreb 2005.) ali i kada takve vidove nastave planirati? Školska knjižnica je – naglasila je - idealno mjesto za provođenje školskog projekta - mjesto učenja na izvorima znanja, mjesto traženja, istraživanja i kreativnog pristupa radu. Školska knjižnica je, nadalje, idealno mjesto za obilježavanje prigodnih datuma, organiziranje izložbi, tribina, stvaralačkih radionica ... Edukativni sadržaji koji nisu (ili nisu dovoljno) u planu i programu pojedinih predmeta te teme koje pružaju idealnu mogućnost odgojnog djelovanja (npr. seksualnost, ovisnost ...) mogu se obrađivati u školskoj knjižnici kroz istaknute nastavne i izvannastavne aktivnosti. U tome je prava prilika za prakticiranje uloge i doprinosa knjižnice u odgojnom i obrazovnom procesu u školi.
.

Ad 4
   Sudionici Skupa su, pod stručnim vodstvom kustosa, razgledali Muzej antičkoga stakla u Zadru.

Skup je završio u 13,30 sati

Voditeljica Stručnog vijeća:        
Elvira Katić, stručna suradnica savjetnica
   

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije
Zadnja promjena: