Zapisnik
sa 4. Stručnog vijeća knjižničara

~ održanog 30. lipnja 2006. ~


NAZOČNI:

1.  ANTIĆ, Ivica, Prirodoslovno-
     grafička škola Zadar
2.  ANZULOVIĆ, Tajana, Ekonom-
      sko-birotehnička i trgovačka
     škola, Zadar
3.  BARBAROŠA, Nevena, OŠ A.G.
     Matoša, Novalja
4.  BOGDANIĆ, Davor, Gimnazija
    Jurja Barakovića
5.   BORIĆ, Jovanka, OŠ Stanovi
6. BUBIČIĆ, Nevenka, OŠ Nikole
     Tesle, Gračac
7.  CIGLAR, Pavica, OŠ Petra
     Preradovića
8.  DIDOV, Ljiljana, OŠ Krune
     Krstića
9.  DURKOVIĆ, Milka, OŠ Šime
     Budinića
10. GALIĆ, Janja, OŠ Valentina
     Klarina, Preko
11. GNJIDIĆ, Jelena, SŠ B. Kašića,
      Pag
12. IVKOVIĆ, Ivana, OŠ Smiljevac
13. JURJEVIĆ, Mileva, OŠ Stjepa-
       na Radića, Bibinje
14. KAJIĆ, Zuhra, Hotelijersko-turi-
     stička i ugostiteljska škola
15. KATIĆ, Elvira, Klasična gimna-
      zija Ivana Pavla II.
16. LJUBKOVIĆ, Davorka, OŠ
      Sukošan
17. MAJIĆ, Ivanka, OŠ Jurja
      Dalmatinca, Pag
18. MALDINI, Sanja, OŠ Petra Zora-
      nića, Nin
19. MATIĆ, Radojka, OŠ Zemunik,
     Donji Zemunik
20. PERIĆ, Ivana, OŠ Petra Prera-
      dovića
21. PRLIĆ, Blaženka, OŠ Vladimira
      Nazora, Neviđane
22. PRTENJAČA, Josip, OŠ Polača
23. ŠKARICA, Hajdi, OŠ Jurja Bara-
      kovića, Ražanac
24. ŠVORINIĆ HRBOKA, Majda, OŠ
      Šime Budinića
25. TELESMANIĆ, Tanja, Ekonom-
      sko-birotehnička i trgovačka
     škola
26. VELČIĆ, Eva, OŠ Bartula
      Kašića
27. VUKOJA BOŽINOVIĆ, Irena, OŠ
      Pakoštane
28. ZEKANOVIĆ, Sofija, OŠ Smilje-
      vac, Zadar
--------------------------------------------------------
29. KAMBER-KONTIĆ, Doroteja,
     Matična služba, Gradska knjižn-
     ica, Zadar
30. KRŽELJ, Ana, savjetnica za
     školske knjižničare, Zavod za
     školstvo, Podružnica Split
31. ŠKROBICA, Vanja, Škola
      likovnih umjetnosti, Split
 

 

DNEVNI RED:

  1. Aktualnosti/Informacije
  2. "Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici" (predavanje i kratka radionica)
  3. Pročišćavanje fonda školske knjižnice i nabava nove građe
  4. Knjižnica u nastavnom planu i programu OŠ prema HNOS-u
    (Seminar za školske knjižničare Splitsko-dalmatinske županije - Izvješće)
  5. Organizacija stručnog izleta
  6. Izvješće o radu Stručnoga vijeća za 2005./2006. šk. god.


Ad 1.

Nositelj: Ana Krželj, savjetnica za školske knjižničare, Zavod za školstvo – Podružnica Split
Metoda: Upoznavanje, razgovor, izlaganje.

   Predstavljajući se savjetnica Krželj je upoznala nazočne s otvaranjem savjetničkog mjesta Zavoda za školstvo u Podružnici Split koje povezuje četiri županije (Dubrovačku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku). Radi bolje fleksibilnosti i kvalitetnijeg stručnog usavršavanja, a osobito radi zadaća koje proističu iz HNOS-a, s naglaskom na promjeni mjesta i uloge knjižnice u sustavu odgoja i obrazovanja, došlo je do "cijepanja" Stručnoga vijeća u Zadarskoj županiji na Stručno vijeće knjižničara osnovnih i Stručno vijeće knjižničara srednjih škola. Imenovani su i voditelji. Za prvo Irena Vukoja Božinović, knjižničarka OŠ Pakoštane, a za drugo dosadašnja voditeljica Elvira Katić.
   Radi kvalitetnije buduće komunikacije, ali i radi boljeg uvida u stanje školskih knjižnica na ovom području, okupljeni knjižničari redom su se predstavljali na način da su izrekli po nekoliko riječi o stanju knjižnica svojih škola, opremljenosti, prostoru, knjižnom fondu, knjižničnom softveru i sl.
Kako je samo 7 škola, od 54, koje imaju knjižničara, u Skupnom katalogu knjižnica Zadarske županije i koriste Crolist u obradi i posudbi građe, nazočne je zanimalo kada će se taj broj proširiti. Doroteja Kamber Kontić je optimistično iznijela kako ima određenih naznaka da je umrežavanje školskih knjižnica moguće već od rujna.
Savjetnica je u nastavku razgovora komentirala zatečeno stanje te ukazala na važnost nazočnosti stručnim skupovima, seminarima i sl., jednom rječju na važnost permanentnog stručnog usavršavanja školskih knjižničara, od individualnog i županijskog do republičkog nivoa (Proljetna škola), praćenja njihovog napredovanja kao i vrednovanja njihovoga rada što će neminovno uroditi napretkom struke u cjelini. Stoga su – naglasila je - knjižničari dužni pratiti Katalog stručnih skupova i organizirati se po tom pitanju. Novost je i to da se stručni skupovi ne mogu organizirati subotom, ne smiju trajati dulje od 4 sata te ne smiju imati više od 25-30 nazočnih.
Koristeći prigodu savjetnica Krželj je održala informativno predavanje. Upoznala je nazočne s Deklaracijom o znanju Ministarstva znanosti, prosvjete i športa te 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske. Slijedom toga nezaobilazan je Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) u osnovnim školama te vrlo znakoviti rezultati inicijalnog testa (završnog testa nakon školske godine) u obje grupe tj. E-škola (eksperimentalnih škola) i učenika K-škola (kontrolnih škola) kako bi se utvrdio napredak, stanje svake grupe. Istraživanje je provedeno i zaključeno je da su učenici u E-školama motiviraniji, uspješniji ... s ležernijim pristupom radu. Za socijalizacijske učinke HNOS-a potrebna su dulja promatranja - rekla je. Iz iznijetoga je transparentna poruka: podrška HNOS-u je jasna, a učinak je evidentan! Znanstveno utemeljeno se može predvidjeti da će HNOS poboljšati i bitno uznapredovati hrvatsko školstvo na svim razinama. U nastavku izlaganja iznijela je mnogo novih i zanimljivih tehničkih informacija, a s osobitom pažnjom se zadržala na novom planu i programu rada u HNOS-u za školske knjižnice. Uvođenje HNOS-a u duhu je hrvatske obrazovne prakse i logičan je slijed razvoja školstva. Školska je knjižnica potpora, logistika čitavoga procesa i kao takva treba biti vidljiva svima – zaključila je savjetnica.
Dat je prijedlog da se knjižničari očituju po pitanju satnice u svojim sredinama (formalni parametri) obzirom na standard za školske knjižnice, da o tome izvijeste ravnatelje (Školski odbor) te upute zahtjev (ukoliko ima potrebe) prema Ministarstvu.
Isto tako, a radi digniteta struke, važno je vrednovati rezultate rada knjižničara i ukoliko se po Pravilniku o napredovanju učitelja i stručnih suradnika utvrdi da ima kandidata za napredovanje - pokrenuti postupak.


Ad 2.

Nositelj: (Vanja Škrobica, savjetnica, Škola likovnih umjetnosti, Split )
Metoda rada: Anketa, PowerPoint prezentacija.

   Nakon što je među nazočnima provedena anketa "Ja u komunikaciji" s pitanjima: Moju komunikaciju čini ...; U mojoj neverbalnoj komunikaciji najizrazitiji je ...; U komunikaciji sam ...; U razgovoru mi je važnije ...; Moj je komunikacijski stil... ; Kvaliteta moje komunikacije ovisi o ... i sl. s kategorijama odgovora koji se tiču mene kao knjižničara s jedne strane i učenika s druge, a sve s aspekta školske knjižnice, kolegica je održala predavanje-prezentaciju.
   U prvom dijelu predavanja obrađena je komunikacija općenito, komunikacijske spoznaje, komunikacijski kanali i stilovi. Komunikacijom se prenosi poruka koja mora biti dorečena i potpuna, konkretna, provjerena, planirana i oblikovana, jednostavna i kratka, pregledna i povezana, postupna i logična, vizualizirana, s primjerima i analogijama, a ne nedorečena i nepotpuna, generalna i uopćena, neprovjerena i iskrivljena itd.
   Potom su obrađeni elementi verbalne i neverbalne komunikacije u školskoj knjižnici. Kroz verbalnu komunikaciju u školskoj knjižnici stručni knjižničar će učenicima objašnjavati konkretno, dopunjavati poruke, provjeravati svoje mišljenje, unositi sebe u komunikaciju, poruke prilagođavati sugovorniku, zanimat će ga posljedice, podupirat će i ohrabrivati učenike, ne skrivati osjećaje i raspoloženje, poticati kritičko mišljenje, biti vedar, pomirljiv, tolerantan, human. Kroz neverbalnu komunikaciju stručni knjižničar će govorom tijela: držanjem, pokretima, sjedenjem, stajanjem ili hodanjem na učenike djelovati opušteno, mirno i otvoreno, a mimikom čela, očiju, usana, kontaktom očima, govorom npr. ruku (tapšanje) izražavati učenicima dobrodošlicu u školsku knjižnicu kako bi se, po izlasku iz nje, osjećali zadovoljni. I verbalne i neverbalne poruke su povezane. Naime, neverbalne poruke potkrjepljuju našu verbalnu komunikaciju.
   U drugom dijelu obrađena je komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici. Naime, razvojem tehnologije i medija školski knjižničar s korisnicima komunicira ne samo "licem u lice" već i putem fiksnog i mobilnog telefona (MMS, SMS) i putem Interneta. Različiti programi omogućuju komunikaciju istovremeno s drugim osobama koje se nalaze bilo gdje u svijetu (instant messaging – poruke se pojavljuju na ekranu prijavljenih primatelja; brbljaonica – chat; forumi, audio-vizualne konferencije i predavanja, slanje SMS poruka putem Interneta; prijenos datoteka tj. "file transfer", dijeljenje datoteka tj. "file share" i sl.).
   Nove informativne tehnologije (IT) inicijalno su se odnosile na računala, a danas se tu ubraja čitav niz informacijskih tehnologija vezanih za: multifunkcionalnost, multimedijalnost i multikomunikativnost, stvaranje baza podataka itd.
   Ipak, komunikacija "licem u lice" i nadalje će imati – zaključila je prof. Škrobica - važnu ulogu jer kako drukčije protumačiti nastojanja da se stvaraju i razvijaju mediji koji imaju mogućnost istovremenog razgovora i slanja slike sugovornika (web kamere, mobilni telefoni s kamerom i td.).

Ad 3.

Nositelj: (Doroteja Kamber-Kontić, prof., Matična služba)
Metoda rada: PowerPoint prezentacija.

Za analizu stanja školskih knjižnica najpogodnije je vrijeme - početak školske godine. Podatke iz upitnika o stanju u školskim knjižnicama Matičnoj je službi dostavilo samo 28 osnovnih i 12 srednjih škola (do utvrđenog roka). To je bilo polazište za pripremu izlaganja Doroteje Kamber Kontić o stanju školskih knjižnica u školama Zadarske županije u kojemu je dala ukupan prikaz stanja kako za osnovne tako i za srednje škole obzirom na prostor kojim knjižnica raspolaže, broj čitaoničkih mjesta, broj računala, pristup internetu te na knjižnički softver. Prostor namijenjen čitaonici je poražavajući, naročito u osnovnim školama, kao i računalna opremljenost. Dat je i prikaz ukupnih fondova knjižnica s obzirom na broj knjiga, periodičkih publikacija u svescima, AV građe te elektroničke građe. Problem je uočen pri procjeni stanja obzirom na periodiku, kao i elektroničku građu jer je vrlo širok pojam.
Nazočnima je predočen i godišnji prikaz nabave knjižnične građe s obzirom na knjige, tekuće naslove časopisa, elektorničke i AV građe. Prosjek knjiga po učeniku, u obrađenim školama, iznosi 12,23.
Zaključeno je da fondove treba pročišćavati (osobito kad se više nema gdje s građom). Doroteja Kamber Kontić je, uz to, podsjetila na 6. točku Pravilnika o reviziji i otpisu knjižnične građe. Unutar obrade ove teme bilo je riječi i o mrežnim stranicama te o korisnim informacijama koje se mogu naći na RivaOn portalu srednjih škola Zadarske županije.
Na kraju obrade ove teme jednoglasno je donijet zaključak da se knjižničari ne slažu s dosadašnjom nabavom novih knjižnih naslova. Dižemo svoj glas – istakli su - da se financiranje školskih knjižnica (nabava i sl.) napokon usustavi, uredi zakonskim aktima. Jednoglasni su i u zaključku da se HUŠK-u pošalje apel u svezi s nabavom tj. financiranjem prirasta školskih fondova.

Ad 4.

Nositelj: (Irena Vukoja Božinović, prof., OŠ Pakoštane)
Metoda rada: Usmeno izvješće.

   Nazočne članove Vijeća kolegica je upoznala sa Stručnim skupom knjižničara Splitsko-dalmatinske županije kojega je organizator bio Zavod za školstvo, a u Katalogu stručnih skupova je pod rb. 451. Centralna tema skupa je bilo predavanje "Knjižnica u nastavnom planu i programu OŠ prema HNOS-u", a i ostale teme kao npr. "HNOS u školskoj knjižnici"; "Od slijepe mape do naslovnice"; Parlaonica u školi : Čitanje lektire … ima smisla?" te predavanje "Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice u specifičnim uvjetima malog mjesta" bili su poticajni za budući plan i program rada Stručnog vijeća osnovnih škola kojega je ona voditeljica u narednom dvogodišnjem razdoblju.

Ad 5.

Nositelj: (Elvira Katić, prof., Klasična gimnazija Ivana Pavla II., Zadar)

   Krajem kolovoza (petak, 18. kolovoza) Stručno vijeće knjižničara organizira stručni izlet na otok Pašman. Tom će prilikom, poput izleta prije dvije godine, knjižničari moći organizirano posjetiti knjižnice Franjevačkog samostana u Kraju te Benediktinskog samostana na Ćokovcu, upoznati se s poviješću samostana, poviješću knjige i bogatim riznicama prepisivačke djelatnosti i znanja srednjega vijeka te poviješću i trenutačnim stanjem knjižnica u ova dva samostana.
   Zainteresirani za izlet mogu se do 14. kolovoza javiti voditeljici Vijeća.

Ad 6.

Izvješće o radu Stručnoga vijeća za proteklu godinu bit će objavljeno na stranicama RivaOn - Obrazovnog portala srednjih škola Zadarske županije (www.rivaon.com) kao i ostali, popratni materijali sa ovoga stručnog skupa knjižničara.
   Na kraju je voditeljica Matične službe Doroteja Kamber Kontić obavijestila nazočne o programu stručnog usavršavanja što ga organizira Matična služba Gradske knjižnice.
Prvi takav susret planiran je za 8. rujna 2006., a tema će biti:
Službene publikacije i izvori informacija.

 

Koncept zapisnika:       
Ivana Perić, prof. i dipl. knjižn.
OŠ Petra Preradovića Zadar   

Zapisnik sastavila:         
Elvira Katić, prof. i dipl. knjiž.
voditeljica Stručnog vijeća   
 


   

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije
Zadnja promjena
: