IZVJEŠĆE
sa Stručnog skupa
Hrvatskoga jezika
za nastavnike srednjih škola

 



Prezentacija: Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića
Ivan Mažuranić:
Smrt Smail-age Čengića
(PPT - 5,3 MB)

Cjelovita prezentacija sa svim segmentima (rar)
CJELOVITA PREZENTACIJA:
Ivan Mažuranić:
Smrt Smail-age Čengića
(rar - 119 MB)

 

 

Prezentacija: Školski esej na državnoj maturi - 1. dio
Školski esej
na državnoj maturi - 1. dio
(PPTX - 77 KB)

Prezentacija: Školski esej na državnoj maturi - 2. dio
Školski esej
na državnoj maturi - 2. dio
(PPTX - 77 KB)

 

   Stručno vijeće nastavnika Hrvatskoga jezika gimnazija i strukovnih škola održano je 13. studenog 2014. u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi Stanka Ožanića.
   Nastavnici Hrvatskog jezika gimnazija i strukovnih srednjih škola Zadarske županije, zajedno sa svojim kolegama iz osnovnih škola u velikom su broju i s osobitim zanimanjem pratili dvije aktualne teme: 200 obljetnica rođenja Ivana Mažuranića i Škoski esej na državnoj maturi.


   Prvu temu, o veličini i značaju Mažuranićeva lika, na zanimljiv način predstavila je prof. Zrinka Dobra – Opačić iz Ekonomsko - birotehničke i trgovačke škole.
   Bilo je neizbježno započeti porukom iz Mažuranićeva govora u Saboru 1886.: „Prije svega treba ljubiti svoj narod, a štovati ostale.“
   U opširnom biografskom prikazu iznesen je niz manje poznatih činjenica koje su osvijetlile piščev, politički, književni i jezikoslovni rad.
   Osim Mažuranićeve široke naobrazbe, poznavanja deset stranih jezika istaknuti su njegovi doprinosi iz vremena banovanja: otvorenje Sveučilište u Zagrebu 1874. godine, obvezatno osnovnoškolsko obrazovanje, utemeljenje školskih odbora u koje su, uz učitelje i predstavnike države ulazili i roditelji učenika, zakon o slobodi tiska, uvođenje sudske porote i dr.
   Slijedio je prikaz spjeva „Smrt Smail-age Čengića“ koji je prema riječima književne znanstvenice Dunje Fališevac: „Djelo koje sintetizira sastavnice raznih književnih epoha europske i hrvatske kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a njezin autor poziciju klasika.“
   Predstavljen je i Mažuranić jezikoslovac, u prvom redu kao autor „Njemačko-ilirskog slovara“, rječnika koji se u filološkoj se znanosti drži prvim modernim hrvatskim rječnikom u 19. st. Mnogima možda nije bilo poznato da je Mažuranić primjerice otac riječi: računovodstvo, nosorog, sladoled, velegrad, tržišno gospodarstvo i sl.
Među mnoštvom zanimljivosti našao se i video prilog o vili Ružić, piščevoj spomeničkoj knjižnici u Rijeci.
   Završna riječ prepuštena je književniku slavljeniku čije riječi i danas potiču i hrabre: „Vjerujmo u Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i u njezinu budućnost!“

   Drugi dio stručnog skupa bio je posvećen temi o školskom eseju na državnoj maturi. Ostvarile su ga prof. Nikolina Stulić i prof. Sanja Vlahović iz Gimnazije Franje Petrića koje su na temelju svojeg bogatog stručnog iskustva održale predavanje i radionicu.
   Predavanje su ostvarile Power Point prezentacijama Školski esej, prvi dio i Školski esej, drugi dio.
   Definirale su esej kao ispit kojim se provjeravaju znanja, vještine i sposobnosti učenika te se osvrnule na broj riječi na osnovnoj i višoj razini te predstavile strukturu i pojedine vrste eseja: interpretativni, raspravljački i usporedno-raspravljački.
Posebno su se zadržale na smjernicama odnosno pitanjima na koja treba odgovoriti na što kreativniji način, a prema kojima se izrađuju opisivači A, B i C kao mogući odgovori na postavljena pitanja na temelju kojih učenik dobiva određen broj bodova.
   A-opisivači odnose se na poznavanje i razumijevanje zadanog ulomka, smještanje u književnopovijesno razdoblje, određivanje književne vrste, navođenje ključnih sadržajnih podataka i strukture djela, razumijevanje i problematiziranje polaznog teksta prema zadanim smjernicama, potkrjepa zadanih tvrdnji citatima ili parafrazama, sintetiziranje argumenata, stavova i čitateljskog iskustva u zaključku teksta.
   B-opisivači vezuju se uz povezanost teksta i njegovu logička smislenost, sadržajno i vizualno oblikovanje u tri dijela: uvod, razrada, zaključak te logički slijed i misli koje moraju proizlaziti jedna iz druge.
   C-opisivači ocjenjuju sintaktičku, pravopisnu, morfološku i leksičku točnost eseja.
   Spomenuti su i posebni slučajevi u vrednovanju eseja koji rezultiraju diskvalifikacijom.
Osobita pažnja posvećena je samoj koncepciji eseja s naglaskom na odnos prema zadanom odlomku i smjernicama, odgovaranju na svaku smjernicu s jednom, dvije, tri ili više rečenica, poštivanju redoslijeda, provjeravanju pravopisa i gramatike te stilskom oblikovanju sadržaja eseja tako da svaka rečenica proizlazi jedna iz druge.
   Naglašena je također potreba da tri spomenuta dijela eseja trebaju sadržajno i vizualno činiti jednu cjelinu.
   Posebno je bio vrijedan završni radionički dio ostvaren na primjeru konkretnog učeničkog školskog eseja, pri čemu se moglo praktično uočiti i primijeniti sve prethodno izrečeno i u kojem su sudionici mogli postavljati pitanja. S obzirom da su predstavljeno predavanje i radionica ocjenjeni kao vrlo korisni, sudionici su izrazili želju da jedan od sljedećih skupova ponovo bude posvećen temi školskog eseja.

Izvješće pripremila: 
Mirela Zubčić, prof.

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije