IZVJEŠĆE
sa Stručnog skupa nastavnika
Hrvatskoga jezika
za nastavnike srednjih škola

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   U utorak, 26. kolovoza 2014. viša savjetnica za hrvatski jezik, mr. sc. Jasna Pandžić priredila je u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi Stanka Ožanića stručni skup za nastavnike Hrvatskoga jezika u gimnazijama i strukovnim školama Zadarske županije. Glavni ciljevi stručnog skupa bili su sljedeći: promicati odgoj i obrazovanje u skladu s općim i civilizacijskim vrijednostima, osvijestiti važnost suvremenih pristupa nastavi hrvatskoga jezika radi razvijanja učeničke komunikacijske i jezične kompetencije na materinskom jeziku, naučiti kako planirati sadržaje iz hrvatske kulturne i jezične baštine u cilju implementacije kurikulskih ciljeva i načela, upoznati načela kurikularnoga planiranja i programiranja, obilježiti 100. obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša.

   Interaktivna predavanja, rasprave i radionice vodili su predavači: mr.sc. Jasna Pandžić, dr.sc. Vlado Pandžić i dr.sc. Tatjana Stupin.

   U svom predavanju Kurikulsko planiranje i pripremanje nastave, mr.sc. Jasna Pandžić potaknula je nastavnike da oslobode svoju kreativnost u stvaranju otvorenog školskog kurikula. U planiranju treba imati na umu jedinice ishoda učenja, kompetencije, tj. vještine i znanja koja učenik treba steći, te načine i ishode vrenovanja. Ishodi učenja su rezultat onoga što učenik treba znati i moći učiniti. A da bi učenik napredovao, stjecao kompetencije i samopouzdanje, nastavnik mora pri struktiriranju sata voditi računa o sljedećim elementima:
   - na početku sata nastavnik jasno iznosi temu nastavnog sata,
   - nastavnik jasno navodi ishode učenja nastavnog sata,
   - nastavnik jasno daje upute i postavlja jasna pitanja,
   - učenicima je tijekom sata jasno što trebaju učiniti.

   Svaki nastavnik treba sebi posvijestiti da ishodi nastavnih jedinica trebaju biti koncipirani na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije učenika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
   Mr. sc. Vlado Pandžić, sveučilišni redovni profesor naslovio je svoje predavanje Nastavni predmet Hrvatski jezik u ozračju suvremenih kurikulskih teorija u gimnazijama i strukovnim školama. Na početku izlaganja iznio je zapažanje da mi u Hrvatskoj ne pridajemo dovoljno važnosti svom materinskom jeziku. To je argumentirao time što je hrvatski jezik manje zastupljen u nastavi od drugih materinskih jezika u zemljama Europske unije, zatim status nastavnika materinskog jezika ( pa i drugih predmeta) bitno je lošiji, te napokon – tek nas je pristupanje Europskoj uniji primoralo da konačno osuvremenimo pristup obrazovanju i donesemo Nacionalni ovirni kurikulum, na temelju kojeg tek trebamo donijeti predmetne kurikule (zasad ih je doneseno tek za 25 strukovnih predmeta, a eksperimentalni novi kurikuli tek su započeti u protekloj školskoj godini). Prof. Pandžić je nastavnicima skrenuo pozornost na mogućnost koju pruža NOK, a to je da 15% nastavnog gradiva možemo iskoristiti za zavičajne programe. Stoga je tijekom radionice nastavnike potaknuo da istraže mogućnosti planiranja i programiranja poučavanja nastave povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti sukladno zavičajnom načelu, kako u redovnoj nastavi, tako i u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

   Dr. sc. Tatjana Stupin u svom predavanju Recepcija Matoševa književnog stvaralaštva apostrofirala je književne, povijesne i kulturološke osobitosti Antuna Gustava Matoša, a u povodu 100. obljetnice njegove smrti. Književni portret Matoša prikazan je i u kontekstu triju ostalih bitnih obljetnica, a riječ je o stoljeću početka Prvoga svjetskog rata, zatim, objavljena je pjesnička zbirka Hrvatska mlada lirika, a te iste godine završava književnostilska formacija koju nazivamo hrvatska moderna. Prof. Stupin pozornost je posvetila Matoševim novelama Moć savjesti i Camao, naglasivši neizostavni segment Matoševa književnog i publicističkog portretiranja - njegove jedinstvene književne kritike i polemike koje su se odvijale na stranicama vodećih hrvatskih glasila. „Godina smrti A. G. Matoša označava ujedno i kraj hrvatske moderne pa možemo zaključiti“, kaže prof. Stupin, „da je cjelokupan književni portret Antuna Gustava Matoša metonimijski, mimetički odslik hrvatske moderne kao osobitog i jedinstvenog književnog razdoblja.“.

Izvješće priredila Marija Rušev, prof.

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije