IZVJEŠĆE
sa Županijskog stručnog vijeća
nastavnika hrvatskoga jezika


 

 

 

 

 

 


 

 

 


 


 

   Stručno vijeće profesora hrvatskoga jezika u gimnazijama i strukovnim školama održano je 11. listopada 2012. u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Predavanja su održale viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Jasna Pandžić, prof. dipl. knjiž. Senka Brkulj iz Gimnazije Vladimira Nazora i prof. mag. bibl. Danijela Riger – Knez iz Hotelijersko turističke i ugostitelj-ske škole Zadar.

   U predavanju na temu Sastavljanje testova znanja (807 KB) prof. Pandžić istaknula je važnost zadane teme unutar i i izvan nastave pri čemu važnu ulogu imaju profesori s obzirom na njihova iskustva nastave i komunikacije s učenicima.
   U predstavljanju teme krenula je od definiranja pojma testova znanja kao niza različitih zadataka objektivnog tipa koji ispunjavaju određene metrijske karakteristike. Navedeni su subjektivni faktori nastavnika ocjenjivača, predstavljeni različiti tipovi nastavnika (strogi, blagi, umjereni) uz zapažanja poznatog američkog stručnjaka Haima Ginota .
   Bilo je zanimljivo saznati zašto je uopće došlo do pojave testova znanja, o prvim pokušajima mjerenja znanja kao i testovima u današnjem smislu.
   U daljnjem predstavljanju zadane teme predočene su prednosti testova: isključuju utjecaj subjektivnog faktora, svi učenici imaju iste zadatke, zadatci obuhvaćaju sve gradivo, ocjenjuje se iskazano znanje, ne motivacija, a osim osobnih rezultata pojedinca dobiva se uvid u kvalitetu i količinu usvojenih znanja na razini razreda. Predočene su vrste znanja te detaljno razrađene njihove mjerne karakteristike: valjanost, objektivnost, osjetljivost, pouzdanost i primjerenost.
   Nazočnim profesorima posebno je bio koristan dio predavanja koji se odnosio na sastavljanje testova, vrste zadataka, pravila za izradu te prikaz tipova zadataka, pri čemu je sve navedeno bilo potkrijepljeno prikladnim primjerima.
   Završni dio predavanja odnosio se na napomene koje je u sastavljanju testova dobro imati na umu: učenike ispravljače, jasnoću i dosljednost uputa, formalnu stranu ispita ( vrstu i veličinu slova, dovoljno mjesta za odgovore, jasnoću slike), kulturološku primjerenost (s obzirom na vjeroispovijest, spol, rasu…) te postojanje ključa s odgovorima posebice za ocjenjivanje eseja i zadataka otvorenog tipa.

   Predavanje prof. Brkulj Vrednovanje obrazovnih postignuća učenika (43 KB) odnosilo se na gimnazijski program književnosti.
   Na temelju sveobuhvatnog poznavanja literature na naslovljenu temu kao i na temelju višegodišnjeg nastavničkog iskustva obrađeni su i predstavljeni osnovni pojmovi vezani za vrednovanja učeničkih postignuća: elementi i funkcije ocjenjivanja. Bilo je riječi i o neuspjehu i kažnjavanju ocjenama kao i o načelima vrednovanja i ocjenjivanja između kojih su navedena najvažnija: osiguravanje procesa vrednovanja koji potiču i nagrađuju aktivnosti i rezultate učenja, razlikovanje temeljnih znanja od dodatnih, utvrđivanje jasnih kriterija vrednovanja, upoznavanje učenika s tim kriterijima, njihovo uključivanje u samovrednovanje, pružanje učenicima temeljnjih povratnih informacija, obrazlaganje ocjene te prakticiranje invidualnog pristupa ocjenjivanja.
   U navođenju krajnjih ishoda učenja, uz činjenično, konceptualno, proceduralno i primjereno znanje, posebno mjesto posvećeno je vrhu piramide metakognitivnom znanju koje uključuje cjelovito izgrađenu učenikovu osobnost.
   Općenita načela vrednovanja za pojedine ocjene od 1 do 5 konkretizirana su u osam cjelina nastavnog plana i programa književnosti prvog razreda gimnazije: poezija, proza, drama, diskurzivni rod, temeljna civilizacijska djela, stara grčka, rimska i srednjovjekovna književnost.
   Na kraju predavanju nazočnima su podijeljeni prikladni materijali (Tablica za vrednovanje usmenih odgovora, Vrednovanje postignuća na afektivnom području, Ček lista za samovrednovanje učitelja i učenika, Skala procjene ponašanja prema članovima skupine).

   Program Comenius (1.400 KB) približila nam je svojom motivirajućom prezentacijom prof. Riger- Knez na osobnom primjeru iskustva stručne mobilnosti stečenom na Comenius usavršavanju Reading the Cities of Tuscany u Italiji (u Pistoji Instituto d'Arte Petrochi, Toskana).
   Uvodnim citatom sv. Augustina Svijet je knjiga. Onaj tko ne putuje, pročita samo jednu stranicu krenuli smo zajedno, korak po korak na put do Toskane.
   Predočeni su naputci o internetskoj stranici Agencije za mobilnost i programe EU, preko koje je moguće pronaći potrebne informacije i ostvariti kontakt s organizatorom seminara koji potom šalje pozivno pismo. Nakon ispunjavanja prijavnog obrasca, potpisuje se ugovor s Agencijom te obavljaju jezične i ostale pripreme.
   Po dolasku na željenu destinaciju, domaćini uz neformalno druženje organiziraju i tematske radionice, predavanja o demokratskim procesima, migracijama, multikulturalnosti… studijske izlete uz razgledavanja kulturne baštine dotične zemlje. Na povratku se piše završno izvješće i realizira diseminacija (plakati, aktivnosti slične onima na seminaru, upoznavanje kolega s aktivnošću).

Izvješće pripremila    
Mirela Zubčić, prof. savjetnik
Fotografije: Damir Sikirić, prof.

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije