IZVJEŠĆE
sa Županijskog stručnog vijeća
nastavnika hrvatskoga jezika

 

 

 

   U četvrtak, 31. svibnja 2012. u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi Stanka Ožanića održano je stručno vijeće nastavnika hrvatskoga jezika u gimnazijama i strukovnim školama. Svoja su izlaganja imale profesorice iz Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole: dr.sc. Tatjana Stupin Lukašević i Olivera Kardum.

   Skup je pozdravio ravnatelj Škole, Ivan Paštar, uručivši cvijeće prof. Tatjani Stupin Lukašević koja je nedavno obranila doktorat na temu Janka Polića Kamova i Miroslava Krleže. Ujedno je zahvalio na suradnji svim nastavnicima hrvatskog jezika te se od njih oprostio najavivši svoj odlazak u mirovinu.

   Tatjana Stupin Lukašević održala je predavanje pod naslovom: "Antologijski Krležini likovi". U središtu pažnje bili su ženski likovi iz romana Povratak Filipa Latinovicza i drame Gospoda Glembajevi. Prvi dio izlaganja rasvijetlio je manje poznate podatke iz Krležina života: njegovo podrijetlo i životne situacije, tadašnje društveno-političke prilike, odnos s ostalim piscima (posebice s Antunom Brankom Šimićem). U drugom dijelu izlaganja u fokusu su bili Krležini ženski likovi, posebice motiv fatalne žene, o čemu Stupin kaže: "Ishodište Krležina prikaza alijeniranosti unutar braka, antagonističkih odnosa muškarca i žene, specifičnih ženskih likova prožetih ambivalentnošću, između demonizma, nemorala i socijalne nemoći možemo pronaći u knjizi Ante Kovačića, a napose u njegovu romanu U registraturi. Krleža, naime, otvoreno spominje Lauru i laurizam, oživotvorene u relacijama između ingenioznosti i ludila". Slijedila je zatim analiza Ksenije Radajeve – Bobočke i Regine, Filipove majke, a zatim i barunice Castelli Glembay te sestre Angelice. Da ovakvi likovi nisu usamljeni, govore i likovi Augusta Šenoe (Klara Grubarova iz Zlatarevog zlata, Lolićka iz Seljačke bune ), Josipa Eugena Tomića (Melita iz istoimenog romana), Eugena Kumičića (Lina i Klara iz romana Olga i Lina). U zaključku je prof. Stupin istaknula: "Specifična obradba žena, muško-ženskih odnosa, braka, međuspolnih devijantnosti, seksualnih tabua – sveprisutni su književni motivi u cjelokupnoj književnosti hrvatskog klasika Miroslava krleže."

   Prof.Olivera Kardum imala je izlaganje na temu: Primjeri dobre prakse – usustavljivanje znanja iz književnosti za maturante kroz kviz kojeg je nazvala: Tko kuha večeru, a tko je sam svoj majstor? Na inovativan način ponavljanja gradiva iz književnosti (lektire) potaknule su je knjige Kafkina juha i Sartreov sudoper, britanskog autora Marka Cricka. Svoja je iskustva kolegica htjela podijeliti sa svima nama jer je na ovaj način, ponavljajući gradivo, sa svojim učenicima postigla poticajnu atmosferu. Knjige sadrže kratke priče, a svaka od ovih priča napisana je u stilu prepoznatljivom za odgovarajućeg autora kojemu je priča posvećena. "Glad mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina", započinje jedan recept za tjesteninu s kunićem a la Homer; Marcela Prousta miris amaretta podsjeti na jedan davno zaboravljeni recept za tiramisu, dok Franza Kafku preplavljuju osjećaji srama i krivnje dok gosti ocjenjuju njegov kulinarski neuspjeh. U Sartreovom sudoperu, pak, starac Santiago "dva dana i dvije noći skida stare tapete", a Werther uživa dok silikonom oblaže rubove kade. Pojedine riječi, situacije ili autorov stil trebaju navesti učenike da prepoznaju o kojem se djelu radi, a zatim se ponavlja cjelokupna tematika (gradivo) povezana uz dotično djelo.

Izvješće pripremila:     
Marija Rušev, prof.savjetnik

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije