IZVJEŠĆE
sa Županijskog stručnog vijeća
nastavnika hrvatskoga jezika
u gimnazijama i srednjim strukovnim školama


 

 

 

Prezentacija: Morfološka norma (primjena u nastavi)
Normativnost.pptx (86 KB)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foto:
Damir Sikirić, prof.

   Stručno vijeće učitelja hrvatskoga jezika u gimnazijama i strukovnim školama održano je 26. ožujka 2012. u Gradskoj knjižnici Zadar.
   Predavanje i radionicu na temu MORFOLOŠKA NORMA U HRVATSKOM JEZIKU I NJEZINA PRIMJENA U NASTAVI održala je Dragica Dujmović - Markusi, profesorica hrvatskoga jezika iz Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu i autorica čitanke Književni vremeplov od 1. do 4. razreda i udžbenika hrvatskog jezika Fon- Fon od 1. do 4. razreda gimnazije.

    Uvodno slovo održala je viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje, prof. Jasna Pandžić. Govoreći o hrvatskom jeziku, nizom vrijednih citata podcrtala je njegovu ljepotu i značenje. U skladu s tim i ovaj stručni skup održao se upravo u mjesecu obilježavanja Dana hrvatskog jezika.
   S problematikom naslovljene teme o mofrološkoj normi u hrvatskom jeziku profesori hrvatskoga jezika svakodnevno se susreću i često je međusobno komentiraju. Upravo zato, bila je i izabrana za ovo stručno županijsko vijeće s posebnim naglaskom na najčešće ponavljane primjere iz nastavne prakse.
   Prof. Dujmović - Markusi motivirala je temu anketnim listićima na kojima su nazočni profesori bilježili tipične pogreške svojih učenika s područja morfologije. Pri tome je podsjetila da na spomenutom području postoji i mnoštvo dvojbi, a često se postavljaju pitanja o vrednovanju i načinu ocjenjivanja takvih pogrešaka.
Sve je to na samom početku stvorilo radnu atmosferu i bilo razlogom živosti koja je nastupila u drugom radioničkom dijelu skupa. Najčešće situacije i vrste pogrešaka, sustavno su prikazane Power Point prezentacijom Morfološka norma (primjena u nastavi) te potom i stručno komentirane prema provjerenim jezičnim izvorima.
   S obzirom da se navedene pogreške obično susreću u pismenom izražavanju profesorica je pripremila i podijelila nekoliko učeničkih pismenih uradaka zasićenih pogreškama.
   Nakon što su profesori radom u skupinama ispravljali pojedine tekstove i svrstali pogreške prema vrstama riječi uslijedila je i njihova analiza.
   Pravopisne, gramatičke ( fonološke, morfološke, tvorbene, i sintaktčke) te leksičke i stilističke pogreške ponavljale su se i međusobno ispreplitale.
   Među njima su istaknuti pojedini primjeri dvojnosti čiji se uzroci nalaze u nestabilnosti norme. Poznato je da za njih postoji razlikovnost (vijek – vjekovi, vjekovi/vijekovi) ili uopće nema jasnih odgovora u priručnicima, a nerijetko je dopušteno i više mogućnosti (ne ću/neću).
   S područja morfologije navedene su pogreške sklonidbe, sprezanja stupnjevanja i sročnosti.
   Komentirani su primjeri prema vrstama riječi, koje je profesorica Dujmović – Markusi prikazala na pojedinim slikokazima.

Imenice: realist, humanist, idealist, Shakespeare, Goethe, Sancho Pansa, Ugo (Tudešak).
Glagoli: ja bih, mi bismo, slijedeći/sljedeći (glagolski prilog/pridjev)
koristiti se + instrumental, koristiti + dativ, crveniti/crvenjeti.
Pridjevi: dobar/dobri (određeni i neodređeni oblik pridjeva), Goetheov, Držićev, Krležin (posvojni pridjevi na -ov, -ev, -in) – samo u neodređenom obliku), bijesan – bjesniji/bješnji (komparacija), vrjedniji/vredniji (kraćenje korijenskoga sloga u komparativu), najjednostavniji (pisanje superlativa), optimalan, minimalan, maksimalan (ne mogu se stupnjevati).
Zamjenice: nju/ju/je (akuzativ osobne zamjenice ona),svoj – pripadnost subjektu, njegov, njihov (sklonidba kao posvojni pridjev na –ov, -ev, -in), ovaj, taj, onaj (pokazne zamjenice), koji/kojega (živo, neživo), ni od koga, ni za što (pisanje neodređenih zamjenica), sav, sva, sve; svi, sve, sva (zamjenički pridjev).
Brojevi: jedan, dva/dvije, tri, četiri (sklonidba), dvojica, dvije, dvoje (brojevne imenice), oba, obje (brojevne imenice), obadva, obadvije (brojevne imenice), Kasni modernizam traje od 40.-ih do 70.-ih godina 20. st. (pisanje brojeva), dvadesetak (brojevni prilozi: pleonazam – oko dvadesetak).
Prilozi: gdje, kamo, kuda (mjesto, cilj, pravac kretanja), ovdje, tu, ondje (mjesni prilozi), s mjesta/smjesta (sastavljeno i rastavljeno pisanje), na žalost (piše se rastavljeno), više-manje, koliko-toliko (polusloženice).
Prijedlozi: nasuprot, unatoč, usprkos (uz dativ), po (pogrešno: po meni, po tom pitanju), s/sa (pisanje), s/sa (sredstvo, društvo), zbog (uzrok), radi (namjera), kroz (kretanje; pogrešna uporaba za označavanje sredstva);
Veznici: ni, niti (sastavni veznici), budući da/jer (uzročni veznici), pošto (vremenski veznik; pogrešna uporaba za izricanje uzroka), zbog i radi (uzrok i namjera).
Čestice: li (pogrešno: da li umjesto je li), ne (pisanje odvojeno od glagola), put (sastavljeno pisanje s brojem u prilozima: jedanput, dvaput, triput.

   Zaključak je bio usmjeren na kategoriziranje spomenutih pogrešaka. Razvila se konstruktivna rasprava o tome koje pogreške smatrati "sitnijima", a koje "grubim", kako ih vrednovati i kako se odnositi prema njihovom ponavljanju, pri čemu su navedene usporedbe vrednovanja istih i sličnih pogrešaka u stranim jezicima.
   Svi su se složili s potrebom uvođenja dosljednih i međusobno usklađenih kriterija (ne samo na satovima hrvatskoga, već i na satovima drugih nastavnih predmeta) kako bi se pogreške mogle ravnopravno vrednovati , a prije svega kako bi se u usmenom tako i u pismenom izražavanju što više smanjile.

   Izabrana i obrađena tema prema iskazima profesora bila je izuzetno zanimljiva i poticajna i s obzirom na njenu primjenjivost vrlo korisna za svakodnevnu nastavnu praksu.

Izvješće pripremila:        
    Mirela Zubčić, prof.           
Voditeljica Županijskog stručnog
vijeća za gimnazije         

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije