IZVJEŠĆE
sa stručnog skupa Agencije za odgoj i obrazovanje u Zadarskoj županiji za nastavnike hrvatskoga jezika u gimnazijama i srednjim strukovnim školama

Pogledajte PP prezentaciju o Marinu Držiću (sa video zapisom)

Pogledajte
PowerPoint prezentaciju
o Marinu Držiću
(sa video zapisom)

   Stručni skup za nastavnike hrvatskog jezika četverogodišnjih strukovnih škola i gimnazija Zadarske županije, u organizaciji Jasne Pandžić, više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje, održan je u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru 29. kolovoza 2011. na teme: Suvremeni pristup nastavi književnosti i jezičnog izražavanja, Nada Bujas, prof. i Mogućnosti metodičke interpretacije ( Marin Držić, Dundo Maroje), Mirela Zubčić, prof.

    Predavanje na temu: Mogućnosti metodičke interpretacije (Marin Držić, Dundo Maroje), Mirele Zubčić, prof., praćeno Marin Držić power point prezentacijom, započeto je mišlju M. Prousta o novom gledanju poznatih sadržaja. Uz isticanje važnosti temelja starije hrvatske književnosti, navedeni su ciljevi njezina proučavanja ( čitanje i razumijevanje djela hrvatske književne baštine, upoznavanje s bogatstvom oblika i sadržaja, svijest o djelima koja svjedoče i stvaraju hrvatski književni i nacionalni identitet, književnost kao univerzalna kategorija koja spaja prošlost i sadašnjost, literarne vrijednosti, književno djelo u kontekstu književnopovijesne i umjetničke epohe ) i teškoće u razumijevanju i interpretaciji (jezične poteškoće, jezična udaljenost, nezainteresiranost za vrijeme i teme, nedovoljno znanje učenika o povijesnim, zemljopisnim, umjetničkim i drugim karakteristikama vremena, slaba motivacija i koncentracija, nedovoljno predznanje i usmjerenost na povezivanje i sintezu) u svezi s čime je predstavljena anketa provedena među učenicima od 1. do 4. razreda .
   Kao uvod u život i stvaralaštvo Marina Držića prikazani su filmski isječci o Dubrovniku Držićeva vremena. Tijekom izlaganja korišteni su inserti obrazovnog programa, filmski isječci i krasnoslovljenje stihova Luke Paljetka učenika Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Filipa Mijića.
   Komedija Dundo Maroje zauzela je središnji dio predavanja. Podcrtan je njezin značaj u hrvatskoj i mjesto u kontekstu europske književnosti.
   Prolog negromanta Dugog Nosa analiziran je kao ključno mjesto razumijevanja cjelokupne komedije uz prikaz galerije likova. Sugerirana je podjela likova po različitim kriterijima uz korištenje Vennovog dijagrama. Naglašeno je bogatstvo jezika, govorna diferencijacija te jezik kao sredstvo komike.
   Držićeva povezanost s kazalištem predložena je u smjeru obogaćenja satova lektire u smislu organiziranja književne radionice gdje učenici u manjim skupinama ili u parovima mogu istraživati prizore u kojima likovi u komediji glume, što će im pojasniti pojam "kazališta u kazalištu".
   Naslanjajući se na talijanskog književnika i političara N. Machijavellija, Držićev pogled na svijet iščitan je iz Pometova monologa u čijem su središtu sreća i vrlina.
Renesansna obilježja predložena su kao sintezu svega prethodno predstavljenog uz konkretnu primjenu na komediju Dundo Maroje.
   Naglašena je aktualizacija,( generacijski sukob, odnos prema škrtosti i rasipnosti, staleška raslojenost i težnja prema skladu društvenih odnosa, kategorizacija ljudi, opća i osobna sloboda i sl.), a navedeni su i odgojni ciljevi ( zdravo odgajanje za humor, pozitivan odnos prema hedonizmu, dopušteni putevi do uspjeha, sklad generacijskih i međuljudskih odnosa, ostvarenje sreće ).
   U svim fazama interpretacije predloženo je uspostavljanje korelacija u različitim smjerovima (kazalište, gluma, film, jezik, filozofija, povijest, politika, sociologija, arhitektura ). Na kraju su navedeni korišteni oblici i metode rada kao i pregled literature.


RADIONICA

   Radionica koja je uslijedila nakon uvodnog predavanja izravno se nadovezala na predstavljenu temu: Marin Držić, Dundo Maroje.
   Nakon uputa, aktivnosti su ostvarene u radu po skupinama. Sve skupine radile su na različitim tekstovima Držićeve komedije s tim da su im poticajna pitanja s napomenama bila istovjetna, izuzev zadnje smjernice.
  Nazočni sudionici bili su podijeljeni u 6 skupina.
  Svaki član skupine ( 1A, 1B, 2, 3, 4, 5 i 6 ) dobio je izabrani odlomak književnog teksta.

  1. tekst: odlomak iz 1. prologa - negromant Dugi Nos od Velicijeh Indija obraća se okupljenom gledateljstvu i predstavlja viziju zemaljskog raja u kojem je našao pravi život i gdje nema moje i tvoje, već je sve zajedničko. Iznosi teoriju o podjeli ljudi: ljudi nazbilj i ljudi nahvao.
  2. tekst: odlomak iz 1.ata ( čina ), prvi prizor (najava suprostavljenih svjetova starih i mladih), Maroje lamentira nad dezvijanim sinom Marom i izgubljenim dukatima, traži ga u Rimu u pratnji sluge Bokčila koji nikako da se najede i napije u škrta gospodara. Slijedi susret s Tripčetom od Kotora.
  3. tekst: odlomak iz 2. ata ( čina ), prvi prizor najčešće je citirani tekst iz komedije Dundo Maroje u kojemu kralj komedije, spretni Pomet promatra i komentira bogati stol za kojim će uskoro blagovati njegov gospodar Tudešak. Nakon divljenja pred obiljem stola, Pomet promišlja o načinima uspjeha u životu.
  4. tekst: odlomak iz 4. ata ( čina ), drugi prizor u znaku je susreta između oca i sina, nakon što je Maro u drugom činu fengao da ne prepoznaje oca, događa se ironičan obrat lukavosti i prijetvornosti. Maro je sad uzoran sin, skroman trgovac, za onaj prvi susret otac se prevario, to nije bio on. Maroje ga nadmudruje slagavši mu da je sa sobom donio zlata.
    Starac će ga time nadmudriti, uspjet će uzeti lavu iz nokata veliki bokun, tj. dokopati se robe u vrijednosti od tri tisuće dukata.
  5. tekst: odlomak iz 4. ata ( čina ), treći prizor, odlučujući je prizor u kojem će se Pometova spretnost i lukavost konačno povezati s ćudljivom ( ali uvijek na strani pametnih i stoga njemu vrlo sklonom) Fortunom, donijet će mu škude i Petrunjelu, a gospodaru Tudešku Lauru.

  Nakon kratkog komentara vezanog za sadržaj odnosno kontekst pojedinog teksta, uslijedio je zajednički rad unutar skupina s usmjerenjem na predložene zadaće:

  1. Postavljanje pitanja
    • razumijevanje
    • jezik i stil
       
  2. Na temelju teksta ponuditi moguće teme pismenog sastava
  3. Školski esej: interpretativni, usporedni ili raspravljački

Raspored skupina:

  1. skupina A navela je smjernice za usporedni esej ( predloženi odlomak F.M. Dostojevskog iz romana Zločin i kazna )
  2. skupina B navela je smjernice za usporedni esej ( predloženi predložak reprodukcija Boshova triptiha Vrt naslade )
  3. skupina navela je smjernice za interpretativni esej
  4. skupina navela je smjernice za raspravljački esej ( predloženi odlomak F. M. Dostojevskog iz romana Zločin i kazna
  5. skupina navela je smjernice za interpretativni esej
  6. skupina navela je smjernice za raspravljački esej ( predloženi odlomak N. Machijavellija iz djela o politici i vlasti Vladar)

   Nakon dogovorenog vremena predstavnici skupina iznijeli su na plenumu sažetke svojih pitanja, tema i smjernica. Aktivnim sudjelovanjem u razradi zadane teme nastavnici su zajedničkim radom izmijenili svoja dosadašnja iskustva te proširili i dobili nove ideje za budući rad.

Izvješće pripremila: Mirela Zubčić, prof.

© RivaOn - Obrazovni portal srednjih škola Zadarske županije