|
 |
|
Nema vlasti koja ne spominje velike reforme
obrazovanja. Ni ova nije iznimka. Ministar Radovan Fuchs u subotnjem
je intervju za Večernji list najavio čak dvije velike koje očekuju
hrvatske đake već od iduće školske godine.
Prva je uvođenje male mature koja bi se polagala na kraju osnovne
škole i koja bi pokazala koje su osnovne škole dobre, u kojima se
školuju "pravi" odlikaši, a u kojima se ocjene tu i tamo poklanjaju.
Drugi veliki projekt je reforma gimnazija nakon koje bi se broj
obaveznih predmeta prepolovio. Drugim riječima, umjesto sadašnjih
20-ak predmeta gimnazijalci bi u budućnosti morali svladati
maksimalno 10-ak. I iako su oba projekta još uvijek u povojima,
povjerenstva koja će se baviti tim pitanjima upravo se osnivaju i
uskoro kreću s radom. Već se zna da bi na maloj maturi đaci sigurno
polagali hrvatski i matematiku sigurno dok polemike traju treba li
uz ta dva predmeta polagati i strani jezik. Ideje postoje i kada je
u pitanju reforma gimnazija.
– Mislim da u osnovne predmete treba ići hrvatski, strani jezik,
matematika i informatika koja je u današnje vrijeme jako bitna, a
bit će još bitnija. Te bi predmete trebali imati svi, a dalje onda
ovisno o tome radi li se o općoj, jezičnoj ili matematičkoj
gimnaziji odrediti preostale obavezne predmete. Primjerice, u
matematičkoj gimnaziji obavezan predmet može biti kemija, fizika, a
u jezičnoj dodatni strani jezik... – objašnjava Veronika Javor,
ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, koja je Ministarstvu
obrazovanja i ukazala na potrebu reforme gimnazijskog programa. Sve
se glasnije, dodaje, razgovara i o spajanju pojedinih predmeta u
jedan. Takav interdisciplinaran predmet, primjerice, bio bi
prirodoslovlje i na njemu bi gimnazijalci dobili osnove iz fizike,
kemije i biologije, a slušao bi se, kaže Javor, u prva dva razreda
svih gimnazija kako bi svi đaci mogli dobiti osnove iz ta tri
spojena predmeta.
– A poslije, u trećem i četvrtom razredu ti bi predmeti bili
zasebni u prirodoslovnim gimnazijama. Isto tako postoji ideja i o
spajanju povijesti i zemljopisa u prva dva razreda – otkriva Javor.
U svakom slučaju, posla je mnogo. Jer obje te reforme, posebice ona
gimnazija, zahtijevaju puno posla. No barem se svi stručnjaci slažu
da su nam promjene nužne. I to što prije.
– Sadašnji gimnazijski program je ogroman i treba se mijenjati.
Dosta je da đaci imaju pet-šest obaveznih i nekoliko izbornih
predmeta. Nije upitno da se u tu reformu mora ići, ali ja sam
skeptičan kako će to u konačnici završiti jer reforma gimnazija
znači i gubitak radnih mjesta jer će doći do promjene nastavnog
plana – objašnjava Ante Gulin, ravnatelj XVI. jezične gimnazije u
Zagrebu. Istog je mišljenja i Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u
Zagrebu, i zato naglašava da u taj projekt treba uključiti sve
zainteresirane, pa i sindikate, i da ne treba srljati. |
