|
 |
|
 U srijedu, 31. ožujka 2010. godine multimedijalna dvorana i
knjižnica Srednje škole Obrovac ponovno je predstavila jedno izuzetno
predavanje, koje je pobudilo veliki interes kako učenika tako i profesora.
Predavač, dr. sc. Luka Šešo održao je
predavanje pod nazivom "Tradicijska vjerovanja u
nadnaravna bića u dalmatinskom zaleđu danas" i kako je sam rekao:
"Predavanje se temelji na terenskim istraživanjima provedenim u Bukovici i
Ravnim kotarima 2007. i 2008. godine te obuhvaća relevantne etnološke,
folklorističke i antropološke interpretacije problema."
U prvom dijelu predavanja ukazuje se na činjenicu da već više od
stotinu godina stanovnici dalmatinskog zaleđa ističu poznavanje i vjerovanje u
nadnaravna bića pod kojima se podrazumijevaju primarno vjerovanja u vile,
vještice, mòre i vukodlake. Takva vjerovanja zabilježili su već krajem 19.
stoljeća razni sakupljači građe o narodnom životu poput Ivana Kukuljevića,
Antuna Radića i dr. navodeći da su takva vjerovanja podložna izumiranju.
Međutim, i nakon Drugog svjetskog rata hrvatski etnolozi i folkloristi ukazuju
na snažnu prisutnost takvih vjerovanja, a autor predavanja ističe kako i nedavni
terenski radovi također pokazuju veliku prisutnost tih vjerovanja u nekih
pojedinaca i grupa na ispitanom prostoru.
Stoga se u predavanju opisuju vjerovanja u spomenuta bića. Navodi se što ljudi u
prošlosti ali i danas govore o izgledu, djelovanju i nadnaravnim moćima vila,
vještica, mora i vukodlaka te o načinu borbe protiv takvih bića.
Drugi dio predavanja pokušava rastumačit značenje vjerovanja u nadnaravna bića,
odnosno njihovu svrhu - društvenu ulogu koju bi mogla imati. Pokušava se
razjasnit zašto danas ova vjerovanja još uvijek postoje. Tako se ukazuje kako su
tradicijska vjerovanja u nadnaravna bića derivat praslavenskih korijena koja kao
prežitak žive i danas. Međutim, ona žive u nekim sredinama ne samo kao kulturna
baština već i radi konkretne svrhe koju imaju u životima pojedinaca i grupa. U
predavanju se stoga govori kako vjerovanje u nadnaravna bića (prvenstveno
pričanje o njima) i danas služi kao vid zabave i socijalizacije, kao pedagoška
mjera pri odgoju djece, kao pomoć pri uređivanju društvenih normi, odnosno
djeluju kao moralni korektiv. Njima neki pojedinci i grupe iskazuju vlastitu
pripadnost određenoj lokalnoj skupini, neki ih zlouporabljuju pri nelegalnom
stjecanju profita dok drugima služe kao «ispušni ventil» društvene napetosti.
Ona i danas postoje u svijesti nekih ljudi ispitanog područja, ona im pomažu pri
boljem funkcioniranju u svijetu u kojem žive. Međutim, na kraju predavanja
naglašava se da ipak takva vjerovanja pod udarom modernizacije sve više opadaju,
nestaju ili se metamorfoziraju u neke druge, slične vrijednosti.
"Naša, pa i europska bavljenja ovom tematikom rijetko su inovativna
u smislu u kakvom su nam danas predstavljena demonološka vjerovanja u ovom
dijelu Hrvatske kroz predavanje gosp. Šeše. Većina radova najčešće se odnosi na
tradicijska vjerovanja nekad, često i više od sto godina starih bez sagledavanja
današnjeg stanja. Ovo predavanje pokazalo nam je kakvu ulogu nadnaravna
vjerovanja imaju u današnjem društvu. To nedvojbeno daje veću vrijednost samom
predavanju" – razmišljanje je prof. Darka Tokića, ravnatelja Srednje
škole Obrovac Inače, Luka Šešo rođen je 1977. godine u Zagrebu, gdje je 1996.
godine upisao studij povijesti i etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Godine 2001. diplomirao je na Katedri za etnologiju s temom "O
Krsniku: od tradicijske pojave u predajama do stvarnog iscjelitelja". Za vrijeme
studija honorarno je radio u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu,
a nakon što je diplomirao, 2002. godine, postaje znanstvenim novakom na Odsjeku
za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na projektu "Etnološka
građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje". Doktorsku radnju obranio je 3.
ožujka 2010. godine na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Tijekom rada na Odsjeku za etnologiju sudjelovao je na terenskim
istraživanjima u Istri, Dalmaciji, Slavoniji i Mađarskoj. Izradio je scenarij i
režirao dva etnološka dokumentarna filma. Prisustvovao je na međunarodnim i
domaćim znanstvenim skupovima, objavljivao je .
Redakcija RivaOn
Srednje škole Obrovac |
