|
 |
|
 Četvrtaši klasične gimnazije su zajedno sa svojim
profesorima obišli jedinstveni arheološki lokalitet te su stigli i do
srednjovjekovnog grada na najjužnijem dijelu hrvatske jadranske obale i
riznice kulturno-povijesnih spomenika, Dubrovnika. Grad je to u kojem je svaki
njegov kutak jedinstven a boravak u njemu poseban.
U ranim jutarnjim satima krenuli smo u petak, 13. studenoga 2009.
iz Zadra. Prvo odredište nam je bilo Vid – Narona - jedinstveni
arheološki lokalitet kako arhitektonskih ostataka tako i drugog brojnog
arheološkog materijala. Najznačajnija arheološka iskopavanja u Naroni je
otkriće rimskog hrama – Augusteuma iskopanog na lokalitetu Plećašove
štale tijekom 1995. i 1996. godine. Kao najatraktivniji izdvaja se nalaz
sedamnaest statua s prikazima rimskih careva i članova njihovih
obitelji. Nadalje arheološki materijal je podijeljen na: javni život i
arhitekturu Narone, dok se u četiri reda vitrina nalazi materijal s
lokaliteta: bedemi, Erešove bare, nekropole, bazilika u trasi vodovoda,
Njive-Podstrana i Sv. Vid. Slučajni nalazi podijeljeni su u podskupine
koje tematski pripadaju svakodnevnom životu, vojsci, nekropolama i
kultu.
Razgledavanje muzeja nastavili smo s vanjske strane zgrade. Osim
malog arheološkog parka, na terasama se mogu razgledati kameni spomenici
kultne i sepulkralne tematike, te ulomci arhitektonske dekorativne
plastike. Na kraju obilaska otkriva se mozaik prezentiran ispod
staklenog poda, također in situ, a najvjerojatnije pripada rimskoj
taberni.
Ukupno je izloženo oko 900 nalaza, koji su nam omogućliu praćenje
povijesti grada od kraja 3. st. pr. K. do 15. stoljeća.
Iz Vida smo se uputili prema Metkoviću gdje smo posjetili
ornitološku zbirka koja je za javnost otvorena 1952. zaslugom dr.
Dragutina Rucnera. Ova zbirka po veličini spada medu najveće zbirke
takve vrste u Europi. Sadržava više od 340 preparata medu kojima su
primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sada zabilježenih na
Neretvi. U razmjerno malome prostoru ornitološke zbirke preparati su
razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost
života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i
kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. U Zbirci se
nalaze i rijetkosti, ptice koje ne žive ovdje, to su preparati slučajnih
gostiju sa dalekoga sjevera, sa Istoka te iz zapadnoga Sredozemlja.
Potom smo proslijedili za Dubrovnik, gdje smo se smjestili u
Hostelu, večerali te u večernjim satima obišli centar grada.
Sutradan, u subotu, 14. studenoga, odredište nam je bilo Dubrovnik. Uz
stručno vodstvo obišli smo simbole grada Dubrovnika: franjevački
samostan i crkvu Male braće, Stradun, palaču Sponza, Dubrovačku
katedralu, Dominikanski samostan i crkvu sv. Dominika; Isusovački
samostan i crkvu sv. Ignacija. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište
"Collegium Ragusinum" odnosno klasična gimnazija Ruđera Boškovića.
Cijelo vrijeme terenske nastave učenici su, u autobusu ali i izvan
njega, na lokalitetima koji su nam bili cilj ove nastave radi boljega
upoznavanja antičkog kulturnog naslijeđa održavali referate iz nastavnih
predmeta: povijesti, geografije, latinskog jezika, vjeronauka.
Redakcija RivaOn
Klasične gimnazije Ivana Pavla II.
|
