Prenosimo iz
Slobodne Dalmacije

Braća Jeronim i Metod!?
Sramotan broj učenika
teško se ocrnio na probnoj maturi

   Glagoljicu je sastavio sveti Jeronim, Poljički statut je pisan latinicom, a riječ "novela" u Držićevoj "Noveli od Stanca" ne znači šala, nego priča. Sveta braća Ćiril i Metod nisu živjela u 9. nego u 11. stoljeću, a tema romana "U registraturi" nije život jednog naraštaja hrvatskoga društva 19. stoljeća, nego nemogućnost ostvarenja ljubavi zbog staleških razlika.

Loši Zadrani
   To je samo dio pitanja (i netočnih odgovora) iz testa osnovne razine hrvat-skog jezika s probne državne mature u svibnju, na kojima su najčešće griješili današnji maturanti. Dok su porazne rezultate zabilježili iz matematike, gdje je na testovima više razine pao gotovo svaki drugi srednjoškolac, loše znanje pokazali su i iz hrvatskog jezika.
   Tako je prosječna ocjena na višoj razini bila tek trojka, a na tom testu palo je 13 posto učenika. Prosječna riješenost testa bila je 59,22 posto, dok je test osnovne razine još gori – riješenost je iznosila 52,82 posto. Na objema razinama najgore su rezultate iz hrvatskog jezika postigli učenici Zadarske županije: prosječna je riješenost na višoj razini bila 56,6 posto, a na nižoj samo 47,41 posto.
   Testove osnovne razine odabrali su pisati uglavnom učenici strukovnih škola, njih oko 11 tisuća, pa tako i gore spomenuti "biseri" pripadaju njima. To što ih čak 75 posto ne zna da je glagoljicu sastavio sveti Ćiril i da je Poljički statut pisan ćirilicom, ne bi možda bilo toliko začuđujuće da nije riječ o pitanju iz testova za koje se podrazumijeva da provjeravaju nekakav minimum znanja osobe koja će izići iz srednje škole.

Jeronim i Metod
   No, to nije sve. Tako, primjerice, šest posto "strukovnjaka" misli da su se Sveta braća, umjesto Ćiril i Metod, zvala Jeronim i Metod. Desetak posto učenika je kao točan odgovor za naziv Jeronimova prijevoda Biblije zaokružilo Exodus, umjesto Vulgate.
   Također, 11 posto ih je uvjereno da se radnja Držićeve "Novele od Stanca" ne događa u Dubrovniku, nego u – Veneciji. Za njih 15 posto riječi "vodica" i "družica" nisu deminutivi, nego - simboli. "Vitezovi duha" u tekstovima Ljudevita Gaja i ilirskom preporodu su za trećinu učenika preci koje treba slijediti, a ne borci za nacionalni i kulturni identitet.
   Testove više razine, dakle one za koje se pretpostavlja da su ulaz na fakultete, pisalo je, pak, 22 tisuće učenika, uglavnom iz gimnazija te nekih strukovnih škola. Ako su strukovnjaci griješili na jednostavnijim pitanjima, ni budući akademski građani nisu briljirali.
   Tako je njih gotovo 42 posto za Gundulićevu poemu "Suze sina razmetnoga" navelo da je riječ o epu, a 13 posto o – pastorali. Njih gotovo polovica Gundulićevim suvremenicima smatra Marka Marulića i Petra Zoranića, umjesto Ivana Bunića Vučića i Junija Palmotića. Trećina ih nije točno odgovorila ni na pitanje o temi romana "U registraturi", jer smatraju da je riječ o osobnoj drami neurotičnoga preosjetljivog intelektualca.

   - Neki su učenici, budući da rezultati nisu utjecali na ocjene, na probnu maturu izišli bez pripreme i motiva. Ovo je poruka i učenicima i školama da se mora ozbiljnije raditi, pa će i rezultati biti bolji – prokomentirao je rezultate testova Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

"Slobodna Dalmacija"
Marijana Cvrtila