|



|
|
Milijarda i pol SMS poruka, pet milijardi minuta
razgovora, pet milijuna MMS poruka, pola milijuna instaliranih igrica,
pola milijuna tonova za mobitele i tri stotine milijuna megabajta
godišnji je promet koji na svojim mobitelima naprave hrvatski korisnici.
Surfanje i razgovori
Ako pokušamo napraviti površni izračun koliko novca godišnje Hrvati
potroše na poruke, igrice, razgovore, surfanje i ringtonove za svoje
mobitele, većina će se vjerojatno uhvatiti za glavu kada čuju da Hrvati
na bežični promet putem mobitela godišnje "ulupaju" oko šest milijardi
kuna.
Građanin Hrvatske mjesečno za mobitel plaća u prosjeku 125 kuna. S
obzirom da svaki građanin ima 1.3 kartica za mobitel (ukupno u Hrvatskoj
ima 6.3 milijuna kartica), a da prosječna hrvatska obitelj ima 3 člana
to bi značilo da jedna obitelj mjesečno za mobitele daje 487 kuna.
Godišnje pak izdvoje iz kućnog budžeta čak - 5800 kuna.
Lako trošimo novac
To je 127 kuna više nego što daju za grijanje: prosječni mjesečni
račun za plin je 360 kuna. To je također 287 kuna više nego što plaćaju
za struju: prosječni račun za struju je 200 kuna. I to je čak 407 kuna
više nego što daju za vodu: prosječni račun za vodu je 80 kuna.
Hrvatski građani spremni su, dakle, iskeširati 500 kuna za mobitele
i to nije skupo, ali stalno se žale da su cijene hrane i režija -
previsoke.
A gdje su još novi mobiteli i dodaci, poput slušalica, futrolica,
Bluetootha... Gotovo da se ne nazire kraj listi stvari za koje su Hrvati
spremni bez razmišljanja potegnuti novčanik kada je u pitanju mobilna
tehnologija. Knjige za školu ćemo posuditi, inzistirati od liječnika da
dobijemo recept da ne moramo platiti lijek, nekvalitetno ali jeftinije
se hraniti, ali mobitele preko kojih se uvijek nekome možemo požaliti da
nam je teško nećemo čak niti pokušati manje koristiti.
Vjerojatno se dobar dio ljudi sjeća kada je jedan od stranih šefova
jednog operatora rekao kako su Hrvati netipični potrošači u usporedbi sa
zapadnim tržištem, a kada je upitan da bude malo konkretniji, bez
ustezanja je rekao:
"Hrvati ne razmišljaju koliko plaćaju telefonske usluge i ne
razmišljaju o štednji kada telefoniraju."
Štedljivi stranci
Bio je to predsjednik Uprave Tele2, koji se samo godinu i pol dana
nakon dolaska u Hrvatsku nije mogao načuditi potrošačkim navikama Hrvata
kada su u pitanju mobiteli. Prije njega je upravo Hrvate izdvojio čelni
čovjek T-Mobilea na globalnoj razini kao naciju koja među prvima u
Europi prihvaća nove tehnologije.
I, dok poslovično štedljivi stranci koji namještaj, odjeću i hranu kupuju
na rasprodajama trljaju ruke poslujući s nama, kao razlog činjenici da
smo na mobilnu tehnologiju u posljednjih deset godina potrošili
četvrtinu hrvatskog vanjskog duga, ti isti stranci kažu kako misle da je
naprosto takav običaj kod nas.
Više nego za kino i kazalište
No, možda bi se ipak trebali zapitati zašto nam se stranci čude. Pa, za
početak nam se čude zato što oni troše upola manje na mobilnu
tehnologiju od nas, a s druge strane im nije jasno kako Hrvati
uspijevaju na mobitele godišnje potrošiti više nego na knjige, kino i
kazalište zajedno. Zapravo su u pravu - takav je običaj. Gotovo i nema
Hrvata bez mobitela, mnogi bez problema bolje mobitele plaćaju i po pet
tisuća kuna, ali kada treba deset puta manje izdvojiti za neke druge
potrepštine, onda jadikujemo kako za to nemamo novca.
Piše: Merita Arslani |