Dan Grada Zadra
i
blagdana Sv. Krševana


 
 

 

   U okviru obilježavanja Dana Grada Zadra i blagdana sv. Krševana, Sveča-na sjednica Gradskog vijeća Grada Zadra održat će se u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar.

   Budnicom Gradske glazbe Zadar ulicama i trgovima započinje svečano obilježavanje Dana Grada Zadra i blagdana, jednog od njegova četiri zaštitnika, Sv. Krševana.
   Gradski dužnosnici u 8,30 sati položiti će vijence i zapaliti svijeće pred Sredi-šnjim križem na Gradskom groblju, a u 9,30 isto će učiniti na Spomen obilježju na Narodnom trgu.
   U 10,00 sati, u katedrali Sv. Stošije, svečano euharistijsko slavlje predvodit će zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, a u isto vrijeme polaznici dječjih vrtića "Radost" na Narodnom će trgu izvesti prigodan program.

   U 11,30 sati, u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar, održat će se Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Zadra.

   Pjevački zbor "Petar Zoranić" i Zadarski komorni orkestar, pod dirigentskom palicom Pavla Dešpalja, u 20,00 sati će u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar održati svečani koncert u čast Dana Grada, blagdana Sv. Krševana te 100. obljetnice Hrvatskog pjevačkog gradskog društva "Petar Zoranić".


 

 

 

 

 

 

 

"Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko."

   Tako ulaznom pjesmom Zadrani slave blagdan Svetog Krševana, zaštitnika svoga grada. Koliko je taj svetac bio štovan i u općoj Crkvi, najbolji je dokaz da je njegovo ime ušlo u Rimski kanon mise. Zadrani su svom zaštitniku Krševanu podigli krasnu ro-maničku crkvu koju je 4. svibnja 1175. po-svetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije.

   Krševan, akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se u doba Dioklecijanova progon-stva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odrekne viere. Ako to učini, ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoje vjere. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava i tijelo baci u more.
   Krševanovo tijelo iz mora je izvadio svećenik Zoilo, kojemu je Krševan u snu otkrio gdje se nalazi njegovo tijelo, a nakon što je izvučeno iz mora nekim se čudom glava spojila s tijelom, te je preneseno iz Akvileje u Zadar, tako priča legenda o Svetom Krševanu, zaštitniku Grada Zadra.

   Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo god. 649. Prvi povijesni spomen o crkvi Svetog Krševana u Zadru nalazi se u ostavštini gradonačelnika - priora Andrije iz godine 918. Nema sumnje da je štovanje sv. Krševana u Zadru starije od te godine.

   Sveti Krševan je oličenje borbe Zadrana za samostalnost i slobodu svoga grada. On je sa Zadrom dijelio njegovu sudbinu, sretnu i nesretnu. Kad je Zadar bio samostalan, Sveti Krševan je cvao. Kada su Zadrom vladali tuđinci: Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Sveti Krševan je bio u oporbi i proživljavao svoje vanjske i unutrašnje krize koje su dovele do utrnuća i dokidanja samostana. Francuska je vladavina 1807. god. dokinula samostan. Za vrijeme II. svjetskog rata zapaljive su bombe god. 1944. uništile samostansku zgradu koja je od god. 1807. služila za licej i gimnaziju.

   Najveće i povijesno priznanje Zadrana mjestu i ulozi Svetoga Krševana u Zadru jest činjenica što su oni svetog mučenika Krševana odabrali zaštitnikom svoga grada i njegov su lik uzeli za grb, pečat i barjak Zadra.


   

© Copyright RivaOn 2008. Sva prava zadržana.