Nastava u prirodi Obrtničke škole Gojka Matuline

Učenici Gojka Matuline
u posjeti lokalitetu Asserija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   Učenici i profesori Obrtničke škole Gojka Matuline posjetili su u sklopu nastave Estetika i umjetnost arheološki lokalitet Asseria koji se nalazi u neposrednoj blizini Zadra. S lokalitetom je naše učenike i profesore upoznao prof. Ćurković ravnatelj muzeja u Benkovcu koji je naglasio da smo među rijetkim srednjim školama koja je posjetila tako značajan lokalitet.
   Prof. Ćurković održao je predavanje učenicima o značaju ovog lokaliteta: Najvažniji povijesni spomenik iz rimskog doba na području Zadarske županije su ostaci grada Asserije. I sami nismo svjesni kako veliko i važno arheološko nalazište imamo tu, u našoj neposrednoj blizini.
   Riječ "asseria" potječe od ilirske riječi "asser", što označuje čvrstu gredu što je visjela na liburnskim brodovima . Obje strane grede bile su okovane. S tom gredom Liburni su vještim udarcima razbijali rebra neprijateljskih brodova. Asser je u pomorskom ratovanju bio isto što i ovan u kopnenom.
   Nastanak Asserije seže čak u željezno doba. Asserija je bilo važno naselje i središte jedne od liburnskih općina, a nalazilo se na cesti koja je spajala najznačajniji grad tog dijela Liburnije, Jader s vojnim logorom u Burnumu ( Ivoševci ). Teritorij Asserije sezao je na sjever do mjesta Bruške, a na istok do Dobropoljaca. Granice su morale biti utvrđene radi sukoba u vezi ispaše stoke. Iz vremena rimskih vladara Tiberija, Nerona i Vespazijana sačuvani su kameni međaši s natpisima koji govore o tim razgraničenjima.
   Asserija je stradala kao i mnogi drugi gradovi za vrijeme seobe naroda. Poharali su je Huni u 4. st., pa Zapadni Goti koji su u jednom naletu 401. g. opustošili velik dio Dalmacije. U vrijeme Istočnih Gota kao da je vladala manija uništavanja rimskih spomenika – uništavali su ih i nadolazeća barbarska plemena i domaći "Rimljani".
   Prvo stručno i znanstveno istraživanje ostataka Asserije počelo je 1887. g. u vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije.
   Najvažniji antički spomenik što je u arheološkim istraživanjima otkriven na Asseriji je slavoluk podignut u čast cara Trajana. Nalazio se sa zapadne strane po sredini bedema i predstavljao glavni ulaz u grad. Vrata su najvjerojatnije podignuta iz slijedećeg razloga.
Car Trajan je uspješno vodio rat u Daciji 101. i 102.godine ali su Daćani bili nepokoran narod. Zato, da bi učvrstio granicu Rimskog carstva na Dunavu, car Trajan se odlučio na novi vojni pohod. Za taj rat mu je trebalo dosta nove vojske, pa je krenuo iz Rima, preko Ankone i Salone (Solin), preko Burnuma i Asserije prema Daciji. Usputno je u Dalmaciji skupljao vojsku a njegov duži boravak u Asseriji bio je razlog podizanja slavoluka. Slavoluk je postavljen 113. g. iz čega proizlazi da je gradnja trajala oko 8 godina.
   Asserija je dugo bila meta tragača zlata. Glavni mletački providur Gardenigo je 1777. g. pokupio više od 3000 zlatnika, srebra i bronce iz rimskog i grčkog doba.
Gradovi u Rimskom carstvu građeni su po uzoru na Rim. Svaki je grad imao centralni trg, forum gdje su se nalazili općina, hram, kupalište i šetalište. Širina i dužina trga Asserije bila je 28 m. Sada se na tom mjestu nalazi groblje i crkva Sv. Duha. Svako gradsko naselje, pa tako i Asserija bilo je opskrbljeno tekućom vodom. Tragovi asserskog vodovoda sačuvani su u osnovnom obliku. Voda je tekla akvaduktom od zaseoka Žilići s izvora zvanog Černaja (Čatrnja). Nađene su i cisterne za kišnicu, a moguće su to bili i bunari žive vode (potvrdi takve pretpostavke bili smo prisutni).
   Asserija je okružena visokim bedemima sa svih strana. Visina bedema se kreće od 4 – 10 metara. Kameni blokovi su ogromni. Neki su dužine 4m i debljine 2m a zidano je sistemom bunja. Zidovi su oblagani iznutra i izvana, što čini debljinu oko 3,5 m.
   Iskapanja su otkrila mnoštvo netaknutih grobova koji predstavljaju prava vrata u prošlost jer sadrže hrpu predmeta iz tog doba koji su pokapani zajedno s pokojnicima. Rimljani su svoje mrve spaljivali, a Liburni su ih pokapali u zgrčenom položaju.
Posebno su zanimljivi nadgrobni spomenici "cipusi". Na području Liburnije potvrđeno je oko 80 cipusa, od kojih je čak 28 iz Asserije.
   Zadnja iskapanja se vrše od 1998 na ovamo, pod vodstvom dr. Ive Fadića. Došlo se do novih otkrića i saznanja. Ustanovljeni su ulomci monumentalnih žrtvenika, gradske arhitekture, te grobova s predmetima liburnske kulture kao što su fibule, naušnice, pincete itd.
   Pronađena su još jedna vrata u grad na jugozapadnoj strani ali je taj dio ozbiljnije oštećen. Kako je unutrašnjost grada Asserije još najvećim dijelom neistražena, ostaje nada da će nam budući radovi na lokaciji donijeti nova, izvanredna otkrića.
   Posjet tom impresivnom mjestu pruža i užitak pogleda koji puca na Ravne kotare u podnožju i na more u daljini.

Redakcija RivaOn      
Obrtnička škola Gojka Matuline


   

© Copyright RivaOn 2008. Sva prava zadržana.