|
 |
|
Grupa učenika Klasične gimnazije Ivana Pavla II. sa svojim
nastavnicima boravila već drugi put u susjednoj Bosni i Hercegovini
te zajedno s gimnazijalcima iz Žepča "nenastavni" dan (subotu)
posvetili glagoljici.
Realizirajući program međunarodne suradnje srednjoškolaca pod motom
"Zajedno stvarajmo bolji svijet" učenici Klasične gimnazije
Ivana Pavla II., njih 32, boravili su prošloga tjedna 4 dana u
susjednoj Bosni i Hercegovini. Domaćini zadarskim gimnazijalcima
bili su učenici Opće gimnazije u Žepču, u Zeničko-dobojskoj županiji
Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo je već drugi posjet zadarskih
klasičara Bosni i Hercegovini tj. Žepču nakon što su njihovi učenici
prošle godine u srpnju boravili u uzvratnom posjetu u Zadru.
Osim ostvarivanja cilja ovoga projekta na međunarodnom planu da
srednjoškolci "na terenu" prodube znanja o drugim kulturama,
običajima, povijesnim činjenicama ali i omoguće drugima da upoznaju
njihovu kulturu, običaje i odgojno obrazovni sustav ove je godine u
centru zbivanja bila i realizacija projekta "(Ne)zaboravljena
glagoljica".
Prvoga dana svoga boravka u Žepču učenici su se upoznali s
Katoličkim školskim centrom Don Bosco kojega vode salezijanci
koji su u Žepče došli 1995. godine i uključili se u
odgojno-obrazovni rad. U svom se radu nadahnjuju kako evanđeoskim
vrijednostima tako i djelom sv. Ivana Bosca, osnivača salezijanske
družbe. Naime, škola želi odgajati mlade naraštaje, nastojeći pomoći
svakom svom učeniku da postigne humanističku i opće kulturalnu
izobrazbu, da bude otvoren društvenim potrebama i bude kršćanski
zrela i slobodna osobnost. Već 1999. godine započela je u ovom
Centru radom Tehničko-obrtnička škola s prvih 72 učenika, a godine
2000. započinje radom i Opća gimnazija. Ovaj je Katolički školski
centar dio mreže katoličkih Škola za Europu. Centar danas ima dvije
škole: Opću gimnaziju (220 učenika) i Srednju mješovitu školu (240
učenika) s ukupno 60 djelatnika.
Učenicima i nastavnicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra
su, uz obitelji učenika Opće gimnazije u čijim su domovima bili
smješteni, domaćini bili don Josip Krpić, ravnatelj Gimnazije
i don Tihomir Šutalo, ravnatelj Centra.
Već sutradan, drugoga dana boravka u Žepču, za učenike i nastavnike iz
Zadra domaćini su priredili stručni izlet u Sarajevo, glavni grad
države Bosne i Hercegovine, administrativni, privredni, kulturni,
sveučilišni i športski centar. Urbanu sliku grada krase sakralni
objekti četiri najvažnije svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve,
katedrala, sinagoga te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u
samom centru Sarajeva, smještene tek nekoliko minuta hoda jedne od
drugih. U Sarajevu su obišli Katolički školski centar sv. Josipa i
upoznali se s radom njihove opće gimnazije, srednje medicinske škole
te osnovne škole. U obilazak ih je vodio don Ivica Mršo,
ravnatelj Centra, bivši učenik Nadbiskupskog sjemeništa "Zmajević" u
Zadru.
Nakon duge šetnje uz Miljacku, cjenkanja na Baščaršiji, ponekog
suvenira … bio je planiran obilazak Kreševa koji se nije ostvario
što zbog lošeg vremena, a što zbog radova na prilaznoj cesti za
Sarajevo koja je usporila vožnju autobusom.Tako razgled Krešava
ostaje za neki novi susret jer je prava šteta ne vidjeti ovaj stari
gradić smješten svega 55 km sjeverozapadno od Sarajeva.
Subota je započela radno. Uvodno predavanje o glagoljici – nastanku
pisma te važnosti pisma u razvoju hrvatske kulture i pismenosti
održala je prof. hrvatskoga jezika u Općoj gimnaziji Žepče Zrinka
Vrbić dok je prof. Ratko Rušev iz zadarske gimnazije
govorio o povijesnim aspektima rasprostranjenosti glagoljice i
glagoljici u bogoslužju. Prof. Elvira Katić progovorila je o
glagoljici na Zadarskom području. Za područje Zadarske nadbiskupije
kaže se da je najglagoljskije u Hrvatskoj – naglasila je. Naime, sve
crkvene knjige po župskim uredima zadarskog područja vodile su se od
Tridentskog sabora (tj. od 16. st.) pa sve do 20-ih godina 20. st.
na hrvatskom jeziku i to glagoljicom. Kako je glagoljaštvo
predstavljalo ukupnost bogoslužnih i kulturnih činjenica vezanih uz
višestoljetno vršenje katoličkih obreda na staroslavenskom jeziku po
knjigama pisanim glagoljicom tako je s današnje točke promatranja to
iznimno važna kulturna činjenica za našu županiju – rekla je i
poručila - glagoljizam je kao način mišljenja, duhovni pokret i
svojevrsna projekcija narodne opstojnosti razvio svijest o sebi i
značenju svoje tradicije, a to kao naraštaji primamo kao baštinu i
morali bismo prenijeti naraštajima poslije nas.
Nakon predavanja priređen je odmor uz delicije zadarskoga kraja, a
potom je organizirana radionica “Glagoljsko slovo iz moje ruke”.
Učenici domaćini i učenici gosti ispisivali su na pergameni (jednom
od prvih pisaćih materijala) glagoljske napise ili pak samo
inicijale. Na taj su način na najbolji mogući način pokazali kako je
potrebno razviti svijest o njegovanju i očuvanju povijesne,
nacionalne, kulturne i duhovne baštine.
Na kraju dana domaćini su svojim gostima priredili glazbeno-scenski
program u kojemu ih je uz recitatore zabavljao
vokalno-instrumentalni sastav. Osim toga ponovili su znanje o
glagoljici tražeći glagoljska slova u osmišljenoj igri – “nađi me” –
trčeći po školi s latiničkim slovom u ruci.
Nenastavni radni dan završio je još boljim upoznavanjem i
razumijevanjem različitosti. Mladi se na ovakvim susretima bogate
novim poznanstvima, grade nove odnose i prijateljstva, razvijaju
osjećaj gostoljubivosti. Kroz ovaj se program razvija stav zdrave
kritičnosti, uspoređuje kultura i narod iz kojega potječu s narodom
i zemljom u kojoj borave; otkrivaju zajednička obilježja i
vrijednosti, nudi nešto originalno – specifično iz vlastite bogate
kulturne baštine, razvija osjećaj odgovornosti za vlastitu kulturu i
ispravnu promidžbu iste.
Četvrti dan boravka u Žepču značio je i oproštaj. U prostorijama
Centra imali smo Zajedničko euharistijsko slavlje animirano od
učenika – sudionika projekta. Domaćini su nas otpratili osmjesima,
mahanjem "dođite nam opet" i darovima. Za školu smo ponijeli slike u
duhu projekta o glagoljici, a i učenici su se vratili s bijelim
majicama i glagoljskim natpisom Žepče na njima. A prof. s. Mirjam
Gadža, koja je koordinirala realizaciju ovih dvaju projekata,
domaćinima je prenijela pozdrave ravnatelja Klasične gimnazije Ivana
Pavla II. mons. Jose Kokića i za uspomenu im ostavila sliku s
katedralom zaštitnice našega grada sv. Stošijom. Uslijedilo je 8
sati vožnje do Zadra. I – dugi razgovori, pjesma, sređivanje
emocija, vjera u to da ćemo opet, u srpnju, mi ugostiti njih –
učenike Opće gimnazije iz Žepča.
Redakcija RivaOn
Klasične gimnazije Ivana Pavla II. |
