|
 |
|
Maturanti Srednje škole Bartula Kašića iz Paga: Dean Antonović,
Krešimir Crljenko i Ivana Herenda, na Dan planeta Zemlje održali su
radio emisiju na Radio Pagu u kojoj su govorili o utjecaju turizma
na okoliš. Naravno, posebnu pozornost posvetili su ekološkim
problemima na svom otoku. Cilj im je bio probuditi ekološku svijest
Pažana i po-kušati ostvariti plan pročišćenja i proljepša-nja
prirodnog okoliša Paga, koji je uistinu zadivljujući i jedinstven pa
u kombinaciji s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom čini Pag
jednim od najljepših bisera Jadranskog primorja.
Jedna od tema koju su obradili bio je i pogled na turizam nekad uz
usporedbu s današnjim turizmom. Konkretizirali su i objasnili
utjecaj turizma na okoliš, predstavili su prednosti, ali i
nedostatke masovnog turizma koji je prisutan u Pagu, predložili
brojne mogućnosti rješenja problema s nadom da će se barem neki od
njih ostvariti.
S obzirom na mnoštvo prirodnih posebnosti koje nudi otok Pag i koje
su uglavnom neiskorištene u pravom smislu, učenici su predložili i
kakve oblike turizma bi trebalo razvijati na Pagu.
Ponajviše su istaknuli zdravstveni turizam koji ima najbolje osnove
za razvoj. Kolanjsko blato i blato kod Lokunje bi mogli biti
iskorišteni za liječenje kožnih bolesti kao i općenito za njegu
tijela. Nautički turizam koji je već donekle razvijen trebao bi biti
bolje zakonski reguliran, tj. ne bi se trebao razvijati na
najosjetljivim i najljepšim dijelovim otoka. A to bi se moglo
osigurati sastancima gradskih uprava i organizacija za očuvanje
okoliša. Školarci smatraju da bi se tek konsenzusom dviju strana
trebale odrediti lokacije i način razvoja nautičkog turizma. Kao i
gospodarstvo Hrvatske, turizam na našem otoku a i na drugim otocima
ima dosta (previše) neiskorištenih potencijala. Npr. ekološki,
luksuzni, ruralni i donekle planinski turizam (Sv. Vid). Također,
ornitološki rezervat u Kolanjskom polju bi mogao biti iskorišten
puno bolje nego što je sad. Organiziranjem posjećivanja takvih
zaštićenih dijelova prirode bi se moglo ljudima podići ekološka
svijest, a također bi uživali u jedinstvenom čudu prirode.
Međutim, budući da je ponegdje šteta već počinjena, oni su imali i
konkretne prijedloge kako smanjiti negativne utjecaje turizma na
ionako oskudnu otočnu vegetaciju.
Posebno su istaknuli edukaciju ljudi glede štetnih posljedica
stvaranja otpada na otoku, pogotovo ekološki osjetljivih područja.
Edukacija mladih također ima važnu ulogu u procesu ekološke zaštite
otoka jer ipak na njima svijet ostaje.
Sustavno pošumljavanje je vrlo važan korak u revitalizaciji otočne
vegetacije. Po primjeru šuma Dubrava i Zrće, pošumljavanjem možemo
stvoriti još područja koje bi moglo biti osnova za razvoj šumskog
turizma. Jer ipak nema ničeg boljeg nego jutarnja šetnja u prirodi
među drvećima okupanima blagom jutarnjom rosom (vrlo pjesnički
pristup mladih ljudi ekologiji).
Na kraju emisije pročitali su i najdirljiviji ekološki tekst -
pismo indijanskog poglavice Seattlea iz 1854. godine koji završava
gorkom konstatacijom - "Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao?
Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje."
U ovoj rečenici mnogi od nas prepoznali su upravo trenutnu situaciju
na otoku i šire što nije nimalo ugodan osjećaj - nalaziti se u borbi
za preživljavanje.
Nada još jedino počiva na ovim i ovakvim mladim ljudima koji još
uvijek imaju zdravu svijest i veliku volju ukazivati na probleme i
nuditi rješenja. Samo kad bismo ih svi podržali i pomogli u njihovim
nastojanjima, vjerojatno bi naš kutić svemira bio puno ljepši i
ugodniji za život, a imali bismo i više šanse da pobijedimo u ovoj
"borbi za preživljavanje". |
