U Zadru je jutros svečano počeo znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 150. obljetnice zadarske Znanstvene knjižnice u kojoj je pohranjeno oko 800.000 svezaka.

    Na skupu sudjeluje velik broj znanstvenih i kulturnih djelatnika iz Zadra i Hrvatske te predstavnici grada, Županije i Zadarske nadbiskupije.
   Na početku svečanosti dogradonačelnik Rade Škarica istaknuo je da je znanstveni skup prvorazredan kulturni događaj koji pokazuje nezaobilaznu ulogu Zadra u hrvatskoj povijesti i kulturi. Zadarska znanstvena knjižnica čuva goleme dragocjenosti i samo se rijetki gradovi mogu podičiti takvom ustanovom, dodao je Škarica. Podsjetio je da Znanstvena knjižnica sa svojim fondom omogućuje danas razvoj istraživanja i služi razvoju humanističkih znanosti.
   Izaslanica ministra kulture Jelena Glavić-Perčin ocijenila je da je znanstveni skup svečanost zadarskog i hrvatskog knjižničarstva. Knjižnice su u nas odavno prepoznate kao mjesto očuvanja nacionalne povijesti i znanosti, rekla je i dodala da samo obrazovan narod može sudjelovati u današnjem svijetu rada, čemu zadarska Znanstvena knjižnica obilno pridonosi.
   Zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa podsjetio je da je knjiga u temelju kršćanstva, a 150. obljetnica Znanstvene knjižnice događaj je koji duboko dira sve nas, jer je ona dio kulturalnog lika grada Zadra.
   U nastavku radnog dijela skupa ravnateljica Znanstvene knjižnice prof. Milenka Bukvić je, govoreći o povijesti te ustanove, podsjetila da ju je 1855. utemeljio Pietro Alessandro Paravia, profesor iz Torina. On je posjetio Zadar i vidjevši da grad nema knjižnicu, darovao je veću količinu knjiga, a nakon toga su se s darovnicama pridružile brojne zadarske obitelji i gradska vlast.
   Iz godine u godinu Knjižnica je obogaćivala svoj fond i danas čuva više od 800.000 svezaka, rekla je ravnateljica Bukvić, dometnuvši da je Znanstvena knjižnica nezaobilazan izvor za proučavanje različitih područja. Uz ostalo, čuva 372 pergamena od kojih najstarija potječe iz 12. stoljeća, 32 inkunabule, 1000 naslova iz 16. i 1500 naslova iz 17. stoljeća, te brojne zbirke iz različitih područja ljudskog znanja. Posebno je vrijedna zbirka tiskanih statuta dalmatinskih gradova.
   U nastavku skupa dr. Josip Stipanov, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, govorio je o razdoblju od prve darovane zbirke knjiga do suvremene znanstvene knjižnice, dr. Stijepo Obad o prilikama u Zadru 50-ih godina 19. stoljeća, a dr. Aleksandar Stipčević o osnivaču knjižnice Paraviji. Govorili su i drugi znanstvenici, uz ine, akademici Josip Bratulić i Jerko Bezić te Sante Graciotti s Rimskog sveučilišta.
   U sklopu proslave 150. obljetnice Znanstvene knjižnice predstavljen je katalog knjiga tiskanih u 17. stoljeću koje se čuva u Knjižnici, a otvorene su izložbe o izdavaštvu na zadarskom području od 1991. do 2005. i o najvažnijim zemljovidima iz fonda Knjižnice.