Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada, a glavni je cilj upozoriti svijet na glad koja danas pogađa više od 850 milijuna ljudi, te uspostaviti svjetski interkulturalni dijalog kako bi se do 2015. broj gladnih prepolovio.

   Zemlja domaćin Svjetskog dana hrane je Italija. Na skupu u Rimu od 14. do 16. listopada sudjeluje velik broj državnika i stručnjaka za hranu. Uoči Svjetskog dana hrane čelnici FAO-a, Svjetske organizacije za hranu, poslali su poruku čovječanstvu koju će 16. listopada u Rimu pročitati Giovanni Alemonno, talijanski ministar poljoprivrede i šumarstva.
   U poruci, među ostalim, stoji kako nam je "hitno potreban agrikulturalni i interkulturalni dijalog kao preduvjet napretka u suzbijanju gladi i uništavanja okoliša". Svjetska politika hrane i zbog gladi, i zbog sve lošije hrane nalaže svakoj zemlji da učini sve kako bi povećala i količinu i kakvoću hrane.
   Kakav je danas položaj Hrvatske s obzirom na povezanost multikulturalnog nasljedstva sa svjetskim integracijskim trendovima? Ravnatelj Hrvatske agencije za hranu (HAH) dr. Boris Antunović ističe kako je "tema ovogodišnjega Svjetskog dana hrane - Poljoprivreda i multikulturalni dijalog za Hrvatsku - posebno znakovita jer se poklopila s početkom pregovora o članstvu u EU". Interes Hrvatske da proizvodi zdravu hranu interes je i EU-a. Na tom velikom tržištu odluke se donose konsenzusom svih zemalja i to zahtijeva pravne i praktične okvire za njegov nadzor, ističe Antunović.
   Praćenje zakonodavstva o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača u sklopu pregovora s EU-om pravi je primjer multikulturalnog dijaloga. U trenutku kad se Hrvatska pridruži EU, njezine će jugoistočne granice umjesto 4,5 milijuna štititi interese oko 460 milijuna potrošača, koliko ih trenutačno ima u EU, kaže ravnatelj Antunović. Učlanjenjem 10 novih zemalja "EU je prigrlio 74 milijuna novih "stanara" različitih prehrambenih navika, religija, svjetonazora, životnog standarda i načina proizvodnje hrane".
   Pritom se različite kulture moraju prilagoditi jedna drugoj kad je riječ o sigurnosti hrane", kaže ravnatelj i dodaje da je "najvažnije uvesti sustav HACCP u proizvodne i ugostiteljske prostore kako bi se povećala odgovornost samih proizvođača za sustav nadzora namirnica".Jedna od glavnih zadaća HAH-a jest brzo uzbunjivanje u slučaju ugroze zdravlja pojedinih namirnica, izjavio je.
   "Dok su se nekoć dopuštali propusti proizvođača, pogotovo većih, danas se podatci o nalazu zdravstveno neispravne hrane sustavom brzog uzbunjivanja (RASFF) Europske komisije odmah šalju u sve zemlje EU-a i u ostale zemlje koje mogu biti povezane s nalazom. Preko HAH-a i Hrvatska će, kad uđe u EU, biti službeno uključena u taj sustav, rekao je dr. Antunović, naglasivši da će od presudne važnosti biti "multikulturalni dijalog, prihvaćanje svega što je pozitivno i očuvanje tradicionalnih vrijednosti".