MILJENKO MARINOVIĆ, PROČELNIK ŽUPANIJSKOG ODJELA ZA PROSVJETU O SPRJEČAVANJU NASILJA U ŠKOLAMA:

Nasilje se ne uči u školama

25. studenoga 2002.
(Slobodna Dalmacija)

 

 

 

   Ni jedan učenik ni u jednoj školi ne može dobiti motiv da uzme nož ili neko drugo oružje, da istuče prijatelja ili da se drogira. On to donosi u školu, tvrdi Miljenko Marinović

   Nakon nekoliko težih učeničkih incidenata koji su se dogodili na samom "pragu" školskih dvorišta, Ministarstvo prosvjete i sporta uvelo je program mjera za povećanje sigurnosti u školama sa svrhom praćenja i rješavanja pojave nasilja u školama. O programu kojim će "koordinirati" stručna povjerenstva osnovana na državnoj, županijskoj i školskoj razini, te o mogućim uzrocima školskih incidenata razgovarali smo s Miljenkom Marinovićem, članom zadarskoga županijskog povjerenstva i pročelnikom županijskog Odjela za prosvjetu.
Miljenko Marinović: Policijskim metodama se nasilje u školama ne može riješiti    Snimio B. GRGUROVIĆ- Nakon nekoliko tragičnih događaja, Ministarstvo je osjetilo da bi u vezi s tim nešto trebalo poduzeti. Svakoj od škola poslalo je dopise u kojima se tražila procjena stupnja sigurnosti te prijedlog što bi se sve u toj prevenciji i zaštiti moglo učiniti. Na osnovi tih sabranih ideja Ministarstvo će napraviti jedan smisleniji program a do tada su kao prvi korak osnovana povjerenstva koja su sastavljena od predstavnika lokalne uprave, roditelja, socijalne skrbi, zdravstva i ravnatelja. Povjerenstva imaju zadatak obratiti posebnu pozornost radu s učenicima, nastavnicima, i roditeljima no to neće u potpunosti otkloniti problem. To je tek mali korak, jer za potpuno otklanjanje konfliktnih situacija potrebne su, tvrdi Marinović, korjenite promjene društva i školskog sustava.
- Niti jedan učenik u niti jednoj školi ne može dobiti motiv da uzme nož ili neko drugo oružje, da istuče prijatelja ili da se drogira. On to donosi u školu. Društvo je ono koje opskrbljuje učenika negativnom energijom, a pitanje je kako se škola s tim treba obračunati, kaže Marinović.
- Ljudi koji se bave odgojem znaju da se ne može represijom i policijskim metodama riješiti problem i da se škole ne mogu zaštiti nekim dežurnim policajcem. Oni kao profesionalci znaju da se škola unutar sebe mora osposobiti da se nosi s konfliktnim situacijama, kaže Marinović. Prema njegovim riječima ono što škola može učiniti jest promjena njezina ozračja i atmosfere koje podrazumijeva i promjenu općega školskog sustava.
- U svakoj od škola trebao bi biti stručni tim sastavljen od psihologa, pedagoga i defektologa. Trenutačno njih u školama ima jako malo, a Ministarstvo ne može financirati njihovo zapošljavanje, kaže Marinović, dodavši kako je iz svega toga i više nego očigledno kako škola teži za korjenitim promjenama koje će se dogoditi, tek onda kada političke snage u svoj program reformu škola stave pod broj jedan.

B. SVILIČIĆ

NEDOVOLJNO PEDAGOGA I PSIHOLOGA

Prema informaciji iz županijskog Odjela za prosvjetu u 37 osnovnih škola i koje pohađa 15.700 učenika u Zadarskoj županiji, deset ima pedagoga a 12 psihologa, dok od sveukupno 21 srednje škole koje pohađa 7435 učenika, 13 škola ima pedagoga a samo 4 psihologa.


© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2002.