|
Zagreb, 07. studenoga 2002.
(HINA)
|
|
U povodu svečanosti obilježavanja
350. obljetnice rođenja Pavla Rittera Vitezovića, u HAZU-u je danas počeo dvodnevni znanstveni skup "Povjesničar i književnik Pavao
Vitezović". Vitezović je iznimno važna ličnost hrvatskog kulturnog i
političkog života druge polovice 17. i početka 18. stoljeće, a znanstvenim skupom Hrvatska se akademija želi pridružiti široj
proslavi, koja se pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog
sabora Zlatka Tomčića održava u Zagrebu i Vitezovićevu rodnom Senju. Istaknuo je to predsjednik Akademijina Organizacijskog
odbora Milan Moguš dodajući da je od predviđena 23 referata gotovo polovica posvećena njegovim latinskim djelima.
"To je znak da se vraćamo često zapostavljenim tekstovima, ali i
dokaz da je Vitezović bio pisac latinskog i hrvatskog jezika, a oba se jezika susreću u gotovo svim njegovim djelima, ponajviše u
njegovu rukopisnom rječniku "Lexiconu latino-illiricumu", ocijenio je akademik Moguš.
Znanstveni skup svojom temom izravno ulazi u naše današnje znanstveno, književno i političko iskustvo, istaknuo je
potpredsjednik Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Vlatko Pavletić. Pavletić je dodao da su Gaj, Starčević i
Kvaternik nerazumljivi bez poznavanja Vitezovića.
Govoreći o Hrvatskoj u vrijeme Vitezovića, povjesničar Mirko Valentić je kazao da je hrvatsko kraljevstvo bilo na dodiru
osmanskog i austrijskog carstva, a s mora su pretendirali Mleci.
Osim povijesno-političkih okvira u kojima je djelovao Pavao Vitezović, na skupu će biti obrađeno njegovo književno-povijesno
stvaralaštvo kao i njegova ostavština.
|
