MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

"PROMJENE U OBRAZOVANJU UČITELJA
U EUROPI"

Zagreb, 07. listopada 2002.
(Hina)

  

 

 

 

 

 

 

   Međunarodna konferencija "Promjene u obrazovanju učitelja u Europi" na kojoj su iskustva o važnosti promjena u sustavu obrazovanja razmijenili stručnjaci iz deset europskih zemalja održana je na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

   Ta konferencija trebala bi pridonijeti i jačanju svijesti u Hrvatskoj o nužnosti promjena u sustavu obrazovanja učitelja, istaknuo je dekan Učiteljske akademije Mile Silov.
   Na posebnost stanja u Hrvatskoj u kojoj o sustavu obrazovanja skrbe dva minisitarstva - prosvjete i športa te znanosti i tehnologije - ukazao je ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego. S tim u vezi, ministar Flego istaknuo je kako se nada da će do kraja njegova ministarskog mandata biti dovršene i pripreme za objedinjavanje tih ministarstava što su okupljeni podržali pljeskom. Ministar Flego organizatorima je uputio i jednu opasku koja se tiče naziva konferencije rekavši kako smatra da bi, umjesto promjena, bilo primjerenije reći mijenjanje jer su, dodao je, promjene tako učestale da prelaze u proces mijenjanja.
   I ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar upozorio je da je pitanje kako koordinirati posao spomenutih ministarstava jedan od problema obrazovnoga sustava. Što se pak tiče obrazovanja učitelja ministar Strugar rekao je da je intenzivna rasprava o promjenama koja je u tijeku pokazala da je jedno od bitnih pitanja u Hrvatskoj kako ostvariti sveučilišni studij za sve učitelje. A kvaliteta promjena u velikoj mjeri ovisi i o zauzimanju učitelja, istaknuo je Strugar podsjetivši da su te činjenice hrvatski učitelji bili svjesni i pred dosta vremena na što upućuju i zapisi s njihova okupljanja u Petrinji 1874.
   Prorektor za nastavu i studente zagrebačkoga Sveučilišta Vjekoslav Jerolimov smatra da je ta međunarodna konferencija važna kao mjesto neposredne razmjene iskustava stručnjaka iz različitih zemalja.
   Da se Austrija sada nalazi u zahtjevnome razdoblju kada je riječ o promjenama u obrazovnome sustavu koji je u procesu promjena iz centraliziranoga u decentralizirani upozorila je Gertrud Neumann s Učiteljskoga obrazovnog koleđa u Linzu. S tim u vezi, gospođu Neumann raduju promjene koje je potrebno provesti u skladu s bolonjskim procesom i to u dva smjera. Jer, kako je rekla, primjetan je novi polet zbog postojećih napora usklađivanja sa standardima Bolonjske deklaracije koja je dala i dodatni poticaj za povećavanje konkurentnosti austrijskoga obrazovnog sustava.
   Govoreći o iskustvima u Bosni i Hercegovini profesor na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu Safet Smajkić istaknuo je da na nivou Federacije BiH ne postoji ministarstvo zaduženo za područja odgoja i obrazovanja. Za to nadležnost postoji na razini svakog od deset kantona, rekao je Smajkić dodavši da svaki kanton ima svoj posebni obrazovni program ovisno o nacionalnomu sastavu stanovnika. Kao neke od najozbiljnijih problema Smajkić je spomenuo neracionalnu i ekonomski neodrživu teritorijalnu rasprostranjenost obrazovnih institucija te želju da se skoro u svakome gradu osnuje novo sveučilište.
   O obrazovanju učitelja u Češkoj Republici govorila je pak profesorica Obrazovnoga fakulteta Sveučilišta Olomouc Eva Urbanovska koja je istaknula potrebu da se kod odabira kandidata za studij vodi računa o njihovoj motiviranosti.
   U povodu održavanja konferencije tiskan je i poseban broj časopisa "Metodika" koji su uredili profesori Učiteljske akademije Vlatka Domović i Milan Matijević a u kojemu će zainteresirani naći priloge stručnjaka iz više europskih zemalja.


Hrvatska teži
sveučilišnom obrazovanju nastavnika

Zagreb, 07. listopada 2002.
(Hina)

   Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego istaknuo je na današnjoj međunarodnoj konferenciji "Promjene u obrazovanju učitelja u Europi" koja se održava u organizaciji Učiteljske akademije zagrebačkoga Sveučilišta kako Hrvatska teži da obrazovanje nastavnika u svim segmentima bude sveučilišno.

   U pozivnome izlaganju ministar Flego govorio je o tri teze - specifičnosti hrvatskoga visokog obrazovanja, visokome obrazovanju kao javnoj službi te dinamičnosti obrazovnoga sustava koju uvjetuju promjene u znanosti.
   Istaknuo je da je nezaobilazna specifičnost visokoga obrazovanja u tomu što su hrvatska sveučilišta zapravo slobodne asocijacije fakulteta, a ne integrirane ustanove kao u većem dijelu Europe. Jer, dodao je Flego, u Hrvatskoj su fakulteti temeljene jedinice koje odlučuju o nastavnim planovima i programima.
   Što se tiče obrazovanja nastavnika Flego smatra da bi, zbog hrvatskih specifičnih potreba, obrazovni sustav trebao biti četverogodišnji sveučilišni studij plus jedna godina pedagoško-psihologijskoga obrazovanja plus trogodišnji doktorski studij dok Bolonjska deklaracija predlaže drukčiji sustav - trogodišnji dodiplomski studij pa dvogodišnji poslijediplomski studij te tri godine doktorskoga studija.
   Posebnost javnih službi, istaknuo je ministar znanosti i tehnologije, nameće pak i određenu potrebu da se obrazovnim ustanovama oduzme jedan dio nadležnosti koji se onda prenosi na javnost.
   U pojedinim znanstvenim područjima kao što su primjerice fizika i biokemija promjene su tako brze da se nastavni programi za ta i slična područja trebaju mijenjati svakih pet do osam godina, upozorio je Flego.
   Sve to, smatra ministar Gvozden Flego, upućuje i na značaj cjeloživotnoga učenja i obrazovanja kako nastavnika tako i ljudi drugih struka.
   Organizatori su izrazili veliko zadovoljstvo istupom ministra Flege kao prvim obraćanjem jednoga ministra znanosti i tehnologije nastavnicima.


© Copyright Hina 2002. Sva prava zadržana