|
|
|
U svakodnevnoj praksi izražava se
potreba umrežavanja narodnih, školskih, visokoškolskih i
općeznanstvenih knjižnica, kulturnih i znanstvenih ustanova, vojnih
učilišta i dr., pa tako i u Zadarskoj županiji.
Gradska knjižnica Zadar druga je knjižnica po značaju u
Hrvatskoj, odmah iza Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a svakako
među prva u informatičkom smislu.
Knjižnica je priključena na CARNet, a baza podataka o knjižničnom
fondu razvija se na SUN radnim stanicama (Solaris).
Radeći na mnogim projektima od općeg interesa za Zadar i Zadarsku
županiju, te otvorivši knjižnice u Gračacu i Salima (na otoku
Ugljanu), Gradska knjižnica Zadar potvrdila je da predstavlja
osnovnu pokretačku snagu kulturnog i informatičkog života regije. Sa
oko 21.000 članova u gradu od oko 70.000 stanovnika, sa oko 1500
posjetitelja dnevno i oko 50 računala koja su na raspolaganju
korisnicima knjižnice (pretežno mlađoj, školskoj populaciji), njeni
dosezi i ciljevi su izuzetni.
Upravo s toga Upravni odjel za odgoj, kulturu i sport grada
Zadra, Upravni odjel za društvene djelatnosti Zadarske Županije i
Gradska knjižnica Zadar organizirali su u petak 07. prosinca, 2001.
godine, u dvorani nove zgrade Filozofskog fakulteta i Visoke
učiteljske škole, predstavljanje "Idejnog
projekta integriranog knjižnično-informacijskog sustava Zadarske
županije".
O tom cilju govorio je dipl. ing. Željko Rajter, predstavnik tvrtke
"Unibus". Predstavio je koncept izgradnje integriranog
knjižnično-informacijskog sustava Zadarske županije koja broji 63
knjižnice (8 narodnih, 20 srednjoškolskih i 35 osnovnoškolskih
knjižnica).
Cilj projekta sadržan je u pokrivanju Županije djelotvornom mrežom
koja će omogućiti svima brz i učinkovit pristup skupnom katalogu.
U prvoj faza projekta predviđa se umrežavanje osnovnih i
srednjoškolskih knjižnica, s mogućnošću njihove međusobne
povezanosti i katalogizaciji, dok je u drugoj fazi planirano
umrežavanje ostalih srodnih knjižnica i institucija.
Nakon prvog dijela izlaganja dipl. ing. Željko Rajter upoznao je
sudionike sa mogućim rješenjima, tehničkim pretpostavkama,
troškovima i dinamika uvođenja, a potom je predstavio inačicu
CROLIST-a za manje knjižnice i škole. |
